"S majkom sam potpisao ugovor o doživotnom uzdržavanju. Može li sestra, koja se sada pojavila, a 15 godina nije posjetila majku, po bilo kojoj osnovi, bolesti ili siromaštva, tražiti pobijanje ugovora ili nužni dio?" Jedno je to od pitanja vezanih uz ugovore o doživotnim i dosmrtnom uzdržavanju što ih postavljaju građani koji su takve ugovore potpisali. U Matici umirovljenika Hrvatske kažu da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima koji je na snazi od ove godine nije donio jednu bitnu promjenu koju su tražili, a to je da se ugovori o dosmrtnom uzdržavanju u potpunosti ukinu.
– No to nije prihvaćeno, uz određene dodatke da se, ako je potrebno, ide u Zavod za socijalnu skrb da se provjeri sposobnost i slično – kaže nam predsjednica Matice umirovljenika dr. Višnja Fortuna. Novi je zakon donio novosti u pravnom uređenju ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, koji se često ugovori kako bi se starije i nemoćne osobe kojima je potrebno nečije uzdržavanje, skrb i pomoć, prevarilo i oduzela im se njihova imovina. Osnovna razlika u tim ugovorima je trenutak prijenosa imovine. Kod ugovora o doživotnom uzdržavanju to je u slučaju smrti primatelja uzdržavanja, dok je kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju to odmah nakon sklapanja ugovora. Upravo je ovaj drugi dovodio do najviše problema, pa i sudskih tužbi za razvrgavanje ugovora.
– Nije, nažalost, prihvaćen naš prijedlog da se iz Zakona izbaci to dosmrtno uzdržavanje i da ostane samo doživotno. Time bi se izbjegle malverzacije. Najviše stradaju stariji ljudi koji žive u svojim kućama, pa ih davatelji usluga uzdržavanja navuku na to da kod javnog bilježnika potpišu ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, čime nekretnina automatski prelazi u vlasništvo davatelja, koji se onda ne brinu o njima. Još ima ljudi koji ostaju bez imovine, praktično na cesti. Kod osoba koje žive u domovima za starije takve su prijevare puno rjeđe – kaže Jadranka Bahlen, dopredsjednica Matice, koja je četiri godine bila članica Nacionalnog vijeća za umirovljenike.
Nisu svjesni razlike
Primatelj uzdržavanja na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju može se osigurati za slučaj da im davatelj uzdržavanja prestane ispunjavati svoju obvezu i otuđi nekretninu trećoj osobi, tako da prije prijenosa nekretnine pridrže pravo iz stvarnog tereta. Na taj će način biti ovlašteni zahtijevati uzdržavanje od svake osobe koja je vlasnik nekretnine, ne samo one koja je potpisala ugovor. Izmjenama zakona istaknuta je temeljna razlika između tih dvaju ugovora jer su istraživanja pokazala da velika većina primatelja uzdržavanja pri zaključivanju ugovora nije te razlike uopće bila svjesna.
Po novome, davatelj uzdržavanja može istodobno imati sklopljene ugovore o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju s najviše tri primatelja uzdržavanja. Novost je i da je od 1. srpnja na snazi pravilnik prema kojem ugovori moraju biti upisani u Registar. Od Hrvatske javnobilježničke komore dobili smo podatak da je od početka ove godine do rujna sklopljeno i solemnizirano 1050 ugovora o dosmrtnom i 3424 o doživotnom uzdržavanju. To znači da je mjesečno 130 osoba potpisalo ili potvrdilo ugovore o dosmrtnom, a 428 o doživotnom uzdržavanju. U cijeloj prošloj godini pred javnim bilježnicima sklopljena su 1542 ugovora o dosmrtnom i 5123 ugovora o doživotnom uzdržavanju.
GALERIJA Otvoren spektakularni most Hercegovina
