ZAGVOZD – Pucnjem 700 kilograma eksploziva je drugi put prije
petnaestak dana počelo probijanje tunela Sv. Ilija kroz Biokovo. Ipak,
prema riječima najbližih stanovnika gradilišta, ne radi se najžešćim
tempom.
Stručnjaci i radnici Hidroelektre-niskogradnje i Konstruktora u iduće
dvije i pol godine trebali bi probiti tunel dugačak četiri km te
urediti 30 km prilaznih cesta s obiju strana Biokova. Izgradnjom tunela
makarska bi se rivijera brzom cestom spojila s autocestom Zagreb –
Dubrovnik u Zagvozdu te dalje brzom cestom s Imotskim i BiH. Projekt je
vrijedan 400 milijuna kuna.
– A vrte nešto svaki dan. Valjda nešto rade, ne baš euforično – kaže
mještanin Rastovca u zaseoku Dedići, koji su najbliže tunelu.
Okoliš im se sasvim promijenio od prve mine, koja je u prosincu 2004.
označila početak radova. Sve je prekopano. Pristupne ceste još su pod
makadamom.
No sve će to biti gotovo za dvije i pol godine, tvrde mjerodavni.
Koncesiju za gradnju prvi je put dobio poduzetnik Ljubo Grepo, vlasnik
Mediteran Union tunela, on se prema ugovoru o gradnji i 30-godišnjoj
koncesiji, koji je potpisao u svibnju 2003. sa Splitsko-dalmatinskom
županijom, obvezao tunel sagraditi za tri godine. Međutim, Grepina
tvrtka nije poštovala rok pa je izgubila koncesiju. Gradnju tunela Sv.
Ilija, nakon podmirenja troškova Grepi, preuzela je država.
– Ovih desetak posljednjih dana napravljen je ovaj zasjek. No opseg
posla opao je otkako su prošli izbori – kaže radnik. Susreli smo
nekoliko građevinskih tvrtki prije nego što smo stigli do gradilišta
tunela. Radovi na pristupnim cestama, autocesti, kojoj će čvorište biti
upravo u Zagvozdu, te vodovodnoj mreži teku prema planu, punim
intenzitetom. A buka koju stvaraju je zaglušujuća.
Ipak, kod budućeg tunela sredinom tjedna u 15,30 sati bio je potpuni
mir.
– Dođite oko ručka. Tada je tu najživlje i ima radnika – dovikuju sa
susjednoga gradilišta. Mještani vjeruju da će se ovim, smanjenim tempom
raditi sve dok se ne formira Vlada.
Opseg posla opao nakon izbora