Subvencioniranjem stambenih kredita za mlade do 45 godina od 2017. godine, prema podacima Ministarstva graditeljstva, osiguran je dom za oko 9410 obitelji, a u obiteljima koje koriste subvencije dosad je rođeno 1528 djece. Lani je odobreno čak 4150 zahtjeva za subvencioniranjem kredita mladima, no i dalje se nastavlja trend da najviše subvencija za kupnju stana, kuće ili izgradnju kuće koriste mladi u najrazvijenijim gradovima i općinama Hrvatske.
Vladajući su shvativši da subvencije najmanje koriste mladi u slabije razvijenim i najnerazvijenijim općinama i gradovima omogućili im subvencioniranje kredita do 51% mjesečne rate prvih pet godina te još dvije godine za svako rođeno dijete, a Zagrebu i drugim najrazvijenijim općinama i gradovima ranije su subvencioniranje smanjili na 30% rate kredita, no ni to nije pomoglo u promjeni trenda.
Treba li ubuduće mladima u svim nerazvijenim područjima zbog demografskih razloga subvencionirati više od polovice rate kredita, a onima u najrazvijenijim gradovima i općinama spustiti iznos subvencije? I lani je najviše subvencioniranih stambenih kredita bilo u Zagrebu (1044), zatim slijedi Osijek s 235 subvencioniranih nekretnina, Rijeka (150), Split (120), Velika Gorica (98), Varaždin (98), Slavonski Brod (88), Čakovec (85), Karlovac (79), Vinkovci (74).
Među 10 gradova u kojima je odobreno najviše subvencioniranih kredita njih šest ubraja se, prema indeksu razvijenosti, u najrazvijenije, a to su Zagreb, Split, Rijeka, Velika Gorica, Varaždin, Čakovec i u njima država subvencionira mladima 30% rate kredita. U Osijeku se sukladno razvijenosti mladima subvencionira trećina mjesečne rate kredita, u Slavonskom Brodu 36% rate.
Nerazvijenima ponuditi više?
U najnerazvijenijim i slabije razvijenim i opustošenim gradovima kao što su Knin, Kutjevo, Petrinja, Županja, Ilok, Slunj, Trilj, Benkovac, Nova Gradiška, Pleternica, Lipik, Vukovar, Otočac bilo je najmanje subvencioniranih stambenih kredita za mlade iako im se rata kredita subvencionira ovisno o razvijenosti grada od 42% do 48%. To ne čudi jer će mnogi mladi ako biraju, primjerice, između Petrinje u kojoj se subvencionira 42% rate kredita i Zagreba s 30% subvencije radije izabrati Zagreb.
U županijskom središtu Vukovaru lani je bilo samo 24 subvencionirana kredita, u Kninu samo njih 13, u Iloku i Benkovcu po 1, u Trilju i Kutjevu po 3, Slunju 4, u Lipik i Otočcu po 9, Pleternici 11, a u Novoj Gradiški 14 subvencioniranih kredita za mlade. Kad se gledaju lanjski podaci po županijama, najviše subvencioniranih kredita bilo je u Gradu Zagrebu (1044), za koje ukupna subvencija iznosi 72,5 milijuna kuna, zatim u Osječko-baranjskoj županiji, njih 456 za koje je ukupna subvencija 31,4 milijuna kuna s tim da je u toj županiji više od polovice subvencioniranih nekretnina bilo u Osijeku (235), potom slijedi Zagrebačka županija sa subvencioniranih 390 nekretnina, Splitsko-dalmatinska (269) i Primorsko-goranska s 246 subvencioniranih kredita.
Najmanje subvencioniranih kredita za mlade lani je bilo u Ličko-senjskoj županiji, tek njih 30 i to u šest općina i gradova, a na Gospić otpada njih 12, te u Šibensko-kninskoj županiji u kojoj su subvencionirane 54 nekretnine i to u Šibeniku njih 29, Kninu 13, Drnišu 10 i Vodicama i Bilicama po 1 nekretnina. S nerazvijenim općinama u depopuliranim i siromašnim županijama stanje je daleko gore pa ili nema mladih koji koriste subvencije za kredite ili ponegdje koriste po jedan, dva. Izuzetak je općina Čepin u kojoj je zbog blizine Osijeka bilo 19 subvencioniranih kredita, a najviše odobrenih subvencija mladi su koristili u jednoj od najrazvijenijih općina, Viškovu (29).
– Županije koje imaju najveću depopulaciju imaju najmanji udio u strukturi subvencioniranih stambenih kredita za mlade, a smisao stambenog zbrinjavanja treba biti posebno u tome da te nerazvijene i opustošene županije u apsolutnom broju i postotku kredita imaju najviše odobrenih subvencioniranih kredita. Velik udio subvencioniranih kredita u najrazvijenijim gradovima i županijama znači samo pražnjenje ostatka Hrvatske i nastavak koncentracije stanovništva u velikim gradovima, kao u Zagrebu. U depopuliziranim općinama i gradovima mladima treba subvencionirati i do 2/3 rate kredita, pa čak i do tri četvrtine u onima koji najgore stoje, a u najrazvijenijima iznos subvencije treba smanjiti. Također, treba voditi računa da su veći iznosi subvencija za parove nego samce i veći za mlade u braku i s djecom nego za parove bez djece – kaže demograf Stjepan Šterc.
Uvjeti ostaju isti
No, mladima koji su ove godine predali zahtjev za subvencioniranje kredita uvjeti će ostati isti kao i dosad jer je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama do 10. srpnja 2020. odobrila 3573 zahtjeva, za 76 zahtjeva je zatražena dopuna. No, krajem rujna ide novi krug predaje zahtjeva mladih za subvencioniranjem kredita, kažu iz Ministarstva graditeljstva. Na pitanje hoće li se ubuduće povećati subvencije za kredite u nerazvijenim i slabije razvijenim gradovima i općinama, a smanjiti u najrazvijenijim, Vanja Ovčar, posebni savjetnik ministra, nam je kratko kazao: – Još se oko toga vode razgovori.
Kako će mladi koristiti subvencije kad nema kune u džepu, sve da se i zaposli pa uzme kredit neće imat za otplatit ratu, jedino ako živi od zraka onda može, al kako god okreneš na kraju balade banka uzima stan.