HDZ je osvojio šest mandata, SDP četiri, a Domovinski pokret i Možemo! po jedan mandat na izborima za Europski parlament, pokazuju rezultati koje je objavilo Državno izborno povjerenstvo (DIP). Zahvaljujući podacima agencije IPSOS, prikupljenima tijekom izlaznih anketa, Dnevnik.hr dobio je i podatke o raspodjeli glasova po spolu i dobi.
Muškarci su tako u najvećoj mjeri glasovali za HDZ - gotovo 35 posto svih muških birača dalo im je glas. Za SDP je bilo njih 24,5 posto. Deset posto muškaraca bilo je sklono Domovinskom pokretu, po oko pet posto liberalima okupljenima oko IDS-a i platformi Možemo, a samo oko četiri posto muškaraca prepoznalo se u Mostu i dalo im glas - za Mislava Kolakušića, doduše, čak ni toliko.
Žene su gotovo u jednakoj mjeri bile sklone dvjema najvećim strankama - od svih koje su izašle na ove izbore, oko 30 posto bilo ih je za HDZ odnosno 29 za SDP. Identičan postotak žena glasovao je za Možemo i Ninu Skočak - 7,3 posto. Oko 6,5 posto bilo je za DP, 4 i pol za IDS i partnere, 3 i pol za Most.
Anketa je otkrila i kako su glasovali mladi, stari i oni između njih. Govorimo li o najmlađim biračima, odnosno dobnoj skupini od 18 do 29, na ovim su izborima najčešće glasovali za HDZ - gotovo četvrtina svih mladih birača dala im je glas. Na drugom mjestu Nina Skočak, koju je biralo 22 posto mladih. Treći je SDP sa 14 posto podrške mladih, tek na četvrtom mjestu Možemo s 9,5. Za Most je bilo 6 posto mladih, za Domovinski pokret 5,5.
Nešto starija grupa birača u dobi od 30 do 44 također ponajprije bira HDZ - 30-ak posto od svih birača iz te skupine dalo im je glas. Drugi izbor bio im je SDP s partnerima, oko 21 posto birača starih između 30 i 44 godine glasovalo je za njih. 11 posto ove dobne skupine bilo je za Možemo, 6 posto za Ninu Skočak te tek neznatno manje za Domovinski pokret.
VEZANI ČLANCI:
Birači stari između 45 i 59 godina dominantno su bili za HDZ - gotovo 35 posto dalo im je glas. SDP u ovoj dobnoj skupini malo bolje stoji nego u prošloj, bili su izbor za oko 28 posto ispitanih. Za Domovinski pokret bilo je oko 8,5 posto, Možemo je na oko pet i pol posto podrške u ovoj dobnoj skupini, IDS na 5, Most na 4,5, Nina Skočak na manje od dva.
Konačno, među biračima starijima od 60 najmanja razlika između HDZ-a i SDP-a - za jedne je bilo oko 35, za druge 33 posto birača iz ove skupine. Treći je Domovinski pokret s 10-ak posto podrške, IDS je na 5,5, Možemo na 3 i pol, Nina Skočak na - pola postotka. Ova posljednja skupina u najvećoj je mjeri izlazila na birališta, a u najmanjoj su mjeri to bili - mladi.
Zanimljivu statistiku za Večernji list prokomentirala je analitičarka Marijana Grbeša. "HDZ i SDP, kao dvije opcije koje su dobile najviše glasova na ovim izborima, povlače i najviše glasova svih dobnih skupina, osim onih najmlađih, koji su u velikom broju glasali za HDZ i Ninu Skočak. Njima je SDP tek treća opcija, a Možemo četvrta. S obzirom na postotak glasova koje je dobila lista Gen Z, jasno je da mladi birači čine daleko najveći udio u ovoj listi koja je vrlo vjerojatno motivirala neke (mlade) apstinente, ali očigledno ušla i u biračko tijelo platforme Možemo", primijetila je Grbeša.
To je jasna poruka za Možemo, smatra analitičarka. "Trebaju redefinirati svoju komunikaciju s TikTok generacijom. Skočak je isto tako pokazala da se mlade može motivirati za izlazak na izbore, ako se priča njihovim jezikom i stilom, o temama koje ih zanimaju. SDP, kojeg već dugo prati epitet 'stare stranke' zbog strukture njihova biračkog tijela, i na ovim izborima najbolje je, čini se, prošao u grupi birača iznad 60 godina", zaključila je Grbeša.
GALERIJA Ferrari u kojem je stigao Bartulica košta 348.000 eura, ima 819 'konja' i juri 330 km/h
22% mladih je bilo za listu Nine Skočak? Je li to puno ili malo, obzirom da je iz nekog čudnog razloga svaki od vodećih medija o njoj imao po najmanje 100 članaka, dok istovremeno nije imao niti jedan o drugim anonimnim listama tipa Hrvatska stranka građanskog otpora, Promijenimo Hrvatsku, Ričard Nezavisni, Pokret za životinje itd.?