Ni kredit od 200 milijuna KM, koliko se Vlada Federacije BiH planira
zadužiti kod četiri komercijalne banke, neće biti dovoljan za
popunjavanje golemih financijskih rupa u većem bh. entitetu, zbog čega se
sve glasnije najavljuje potpisivanje stand-by aranžmana s Međunarodnim
monetarnim fondom (MMF) i Svjetskom bankom (WB).
Financijska pomoć
Kako ovih dana tvrdi federalni ministar financija Vjekoslav Bevanda,
upravo bi se sredstva koje MMF i Svjetska banka imaju na raspolaganju
za intervencije i pomoć proračunima dijelom iskoristila za vraćanje
navedenog kredita komercijalnim bankama, koji podižu kako bi sanirali
proračunske rupe iz prošle godine.
Zbog recesije koja uzima svoj danak u politički nestabilnoj BiH, na
aranžman s MMF-om i Svjetskom bankom računa i Vlada RS-a. Iako volja
entitetskih vlada za zaduživanjem postoji (ugovor treba potpisati
država), dio ekonomskih stručnjaka drži kako spomenute institucije neće
davati novac bez strogo definiranih uvjeta, što uključuje smanjenje
javne potrošnje, administracije, a što bh. vlasti nikako nisu u stanju
napraviti.
MMF u nedavno objavljenom izvješću, u kojem opisuje ekonomsko-socijalno
stanje u BiH, jasno poručuje da vlasti sporo provode reforme u društvu
i gospodarstvu, poglavito zbog snažnog otpora središta moći, koji zbog
vlastitih poslovnih interesa koče poboljšanje kvalitete upravljanja u
privatnom i javnom sektoru gospodarstva.
Izgubili milijardu KM
Član Ekonomskog vijeća i predavač na sarajevskom Ekonomskom fakultetu
prof. dr. Anto Domazet tvrdi kako je on, kao i većina kolega, cijelo
vrijeme tvrdio nužnost ulaska u stand-by aranžman s MMF-om i Svjetskom
bankom, i to radi financijske konsolidacije.
“Velika je pogreška bila što je Vijeće ministra BiH u vrijeme Adnana
Terzića odustalo od aranžmana s MMF-om, s čime se on javno hvalio. Od
tada do danas mi smo izgubili milijardu maraka sredstava”, smatra prof.
dr. Anto Domazet. I njegov kolega s tuzlanskog Ekonomskog fakulteta
prof. dr. Izudin Kešetović drži kako se BiH mora zadužiti kod MMF-a i
Svjetske banke u ovom kriznom razdoblju, jer vanjska zaduženja nisu
prevelika.
Spomenimo da Vlada Srbije od MMF-a traži čak dvije milijarde eura, kao
i Vlada Crne Gore. Hrvatska za sada ne želi ulaziti u bilo kakve
aranžmane s ovom financijskom institucijom, ali ne znači da se
zaduživanje neće dogoditi.
KRIZA Zbog krize enitetske vlade panično traže novac od svjetskih financijskih institucija
