Primarni respiracijsko-intenzivistički centar (PRIC) Zagreb u KB-u Dubrava prerastao je u najveći COVID odjel u državi i, kako je ranije već najavljivao ministar zdravstva Vili Beroš, s porastom broja pacijenata dolaze im pomoći i kadrovi iz drugih bolnica, odnosno iz Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".
- U KB Dubrava otišla su kao ispomoć na dva tjedna naša dva specijalizanta, koji imaju iskustvo jer su prošli naše COVID odjele. Uz specijalizante, na tjedan dana su kao konzultanti ondje i naši intenzivisti - rekao nam je prof. Ivan Puljiz, predstojnik Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević". Oni bez problema mogu funkcionirati uz ovu posudbu, napominje, a imaju i internističke specijalizante koji dio svoje obuke provode u Zaraznoj.
Najveći broj umrlih
- Iz svih zdravstvenih ustanova danas je u KB Dubrava otišlo deset respiratora i pet intenzivista. To je projekt planiran još proljetos, kada smo rekli da ćemo nabaviti još 250 do 300 novih respiratora te da je projekcija postepeno upućivanje - naveo je jučer ministar Vili Beroš podsjetivši da su tada osnovana četiri primarna respiracijsko-intenzivistička centra u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu.
Ovisno o razvoju situacije i mogućem porastu broja oboljelih od COVID-a koji će se hospitalizirati u PRIC-u u Dubravi, kadrovski će pomoći i druge bolnice. "Naredio sam kao ministar zdravstva potpunu mobilizaciju cijelog javnozdravstvenog sustava u Hrvatskoj. Upravo je ovo vrijeme da pokažemo istinsku predanost našem pozivu", objavio je Beroš jučer i na Facebooku te nakon toga pojasnio da svi u zdravstvu trebaju dati svoj maksimum i da vjeruje zasad kako će 73 tisuće zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika u zdravstvu internom preraspodjelom nastojati pokrivati potrebe bez angažiranja dodatnog korpusa. No isto tako, kaže, situacija nije optimalna kad je riječ o epidemiološkom praćenju kontakata, tu zapinje. Potiče stoga zdravstvene ustanove da zapošljavaju i angažiraju volontere jer na Zavodu za zapošljavanje ima više od tisuću medicinskih sestara i njegovateljica. Prije dva dana ministar je HZJZ-u dao u zadatak da napravi novi registar zdravstvenih djelatnika koji su preboljeli COVID jer sve više seropozitivnih zaposlenika u zdravstvu baza je koja će nositi sustav i u slučaju pogoršanja. Da do pogoršanja ne dođe, na svima je nama, kazao je ministar po tko zna koji put apelirajući na sve da se pridržavaju epidemioloških mjera.
VIDEO Jedan dan u KB Dubrava - bolnici prenamijenjenoj u COVID centar
- Veliko je pitanje hoće li KB Dubrava postati isključivo COVID bolnica. Intencija je da što duže ostane u funkciji blok C gdje se liječe bolesni od ostalih bolesti, no bolnički se kreveti jako brzo pune i, ovisno o kretanjima, vidjet ćemo hoćemo li čitav KB Dubrava upogoniti za COVID - kazao je Beroš i dodao: - Ako se situacija bude pogoršala, sve će bolnice postati COVID bolnice, na uštrb ostalih bolesti, a to nikako ne želimo. Klinika za infektivne bolesti popunjena je već neko vrijeme. Jučer ujutro bili su skroz popunjeni, da bi tijekom dana dio pacijenata otpuštali na kućno liječenje, a kako ih većinu kući vozi Hitna pomoć, taj postupak traje. Smještaju pacijente koji su tijekom noći bili u opservaciji pa im je potvrđena zaraza. Remdesivir iz kvote EK za Hrvatsku treba stići svaki dan, nakon što su tijekom vikenda određenu količinu posudili od Slovenije kojoj je već stigao.
A broj zaraženih virusom SARS-CoV-2 raste. Jučer je zabilježeno 1413 novih slučajeva te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj 11.311. Na bolničkom je liječenju 897 pacijenata, a na respiratoru 57. Preminulo je, nažalost, čak 18 osoba, najviše do sada.
Najviše novooboljelih jučer je bilo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 226. Nakon višednevnog niza rekordnih brojki, iznenadio je jučerašnji broj novozaraženih u Zagrebu - 211, iako je bilo 1240 testiranja. - Broj je manji iako je broj testiranja tu negdje kao i prethodnih dana. Ne znači da sljedećih dana broj opet neće biti veći, no kada bi i idućih dana padao broj novozaraženih, to bi značilo da su građani shvatili ozbiljnost situacije - rekla je Cecilija Rotim, pomoćnica ravnatelja NZJZ-a "Dr. Andrija Štampar".
Samoizolacija sada 10 dana
S ovim su tjednom na snagu stupile nove pooštrene mjere koje podrazumijevaju manji broj ljudi na okupljanjima, a od jučer je i samoizolacija skraćena s 14 na deset dana. Naime, prije nekoliko tjedana skraćena je izolacija za oboljele na deset dana, a sada je ekspertna skupina kriznog stožera Ministarstva zdravstva donijela odluku da se i samoizolacija osobe koja je bliski kontakt oboljelog od COVID-19 skrati na deset dana - uz pojačano pridržavanje mjera za sprečavanje infekcija po izlasku iz izolacije.
Iznimka su osobe koje rade u ustanovama za smještaj i boravak za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom - oni moraju i dalje ostati u karanteni 14 dana.
Kriteriji za prekid izolacije podijeljeni su na četiri kategorije bolesnika: oboljeli s blagom ili umjerenom kliničkom slikom, oboljeli s teškom kliničkom slikom, oboljeli koji je imunokompromitiran/korisnik/djelatnik kolektiva s osjetljivom populacijom i asimptomatski. Klinički kriterij za prestanak izolacije simptomatskog bolesnika je minimalno tri uzastopna dana bez povišene tjelesne temperature i bez primjene antipiretika te znatno poboljšanje ostalih simptoma (u prethodnoj verziji bio je jedan dan).
Sve mjere koje se odnose na zdravstvene djelatnike i djelatnike kod pružatelja socijalnih usluga smještaja za starije i teško bolesne odrasle osobe jednako se primjenjuju i na učenike i studente koji obavljaju praksu u tim ustanovama te na roditelje koji borave s djetetom u bolnici.
Bliske kontakte oboljelih nije potrebno testirati osim ako ne razviju simptome bolesti (ako kapaciteti dozvoljavaju) ili postoji epidemiološka indikacija. Iznimka su kontakti koji su ostvarivali kontakte s osjetljivim skupinama.
Po završetku karantene nije potrebno testirati osobe ako ne razviju simptome (osim ako su imunokompromitirane).
Prioritetni za testiranje su svi sa simptomima i postavljenom kliničkom sumnjom na COVID-19 - ako kapaciteti testiranja to omogućuju. U slučaju ograničenih kapaciteta testiranja treba napraviti dodatnu prioritizaciju pa testirati: osobe koje su u riziku od razvoja teške bolesti i osjetljive skupine koje zahtijevaju hospitalizaciju, zdravstvene djelatnike, osobe koje se detektira kao prvog oboljelog u školi, staračkom domu, bolnici i sl. kolektivu. U tom se slučaju sve osobe sa simptomima iz tog kolektiva može smatrati vjerojatno oboljelima i izolira ih se bez dodatnih testiranja jer su ona ograničena. Pri testiranju asimptomatskih, prednost treba dati zdravstvenim radnicima, onima koji rade u domovima za starije, kod prijema u bolnicu i sl...
Aha, to ste vi sve već u proljeće planirali, osigurali...a sada, pod pritiskom javnosti i prozivkama....sjetili ste se provesti?? Tako ćete i broj općina smanjiti, kako bi se uštedjelo na raznim Anitama Nosić-načelnica Lovreća_ pa te novce usm jeriti uu kritično zdravstvo?? Radi pomoći i liječenja najkritičnijih bolesnika?? Ma stvarno!