Tvrtka HŽ infrastruktura raspisala je ovih dana prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima za uslugu izrade studije obnove i modernizacije pruge od granice sa Slovenijom do Pule. Time je učinjen i prvi formalni korak u projektu revitalizacije istarske željezničke mreže koji bi trebao znatno podići ulogu željeznice u ovoj županiji i povezati je s europskom željezničkom mrežom. Konkretno, riječ je o planu modernizacije 90 kilometara postojeće pruge od Pule do slovenske granice, a vrijednost čitavog projekta, koji bi se po planu prometnih vlasti trebao sufinancirati europskim novcem, procjenjuje se na oko 70 milijuna eura.
Ipak ozbiljna namjera
O potrebi revitalizacije istarske željeznice, koja bi trebala prometno osnažiti unutrašnjost poluotoka, a cijelu Istru dodatno prometno povezati s emitivnim turističkim tržištima na zapadu, govori se već dulje vrijeme. Prvi korak u tom smjeru najavljen je u travnju ove godine, kada je između Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te HŽ infrastrukture potpisan sporazum o izradi studijske dokumentacije za obnovu i modernizaciju dotrajale željezničke pruge koja prolazi kontinentalnim dijelom Istre, od državne granice sa Slovenijom, preko Buzeta do grada Pule.
Resorni ministar Oleg Butković tada je objasnio da je riječ o projektu koji bi trebao omogućiti jači razvoj Istre, pri čemu je naglasak stavio upravo na revitalizaciju središnje Istre kroz nove vrste prometa. Rečeno je i kako bi sama studijska dokumentacija trebala koštati oko pet milijuna kuna i sagledati potrebe i mogućnosti modernizacije pruge te analizirati prihvatljive opcije i ulaganja u odnosu na planiranu prometnu potražnju i biti podloga za daljnju razradu projekta i prijavu za sufinanciranje iz europskih fondova. No kako se sve događalo uoči svibanjskih lokalnih izbora, ovaj je sporazum shvaćen tek kao još jedno predizborno obećanje koje bi se uskoro moglo zaboraviti.
Nedavno raspisano prethodno savjetovanje pokazuje ipak kako prometne vlasti ovoga puta imaju ozbiljnu namjeru, što je pobudilo i nemali entuzijazam u lokalnim zajednicama u Istri. Gradonačelnik Buzeta Damir Kajin ističe kako je revitalizacija željeznice najveći pojedinačni investicijski projekt u Istri u posljednjih 50 godina, pri čemu posebno naglašava važnost revitalizacije Luke Bršica koja, kaže, može postati važnija od luke u Puli, gradu koji je deindustrijaliziran nakon posrnuća Uljanika.
Razvoj središnje Istre
– Da bi pruge u Istri bile što su nekada bile, da se sve ne bi svelo na turističku prugu, nužan je tunel kroz Učku koji bi bio najveći benefit. Ne samo za Istru, nego i za Hrvatske željeznice u cjelini, jer bi Zagreb kao veliko željezničko čvorište povukao velik dio tereta s juga Europe prema Mađarskoj, Slovačkoj i Ukrajini – govori Kajin.
Gradonačelnik je uvjeren da će projekt ovoga puta doista zaživjeti. – Znam koliko su mu se posvetili ministar Butković i zastupnik Anton Kliman, kojemu je ovo postala životna misija – kazao nam je Kajin, koji napominje kako se IDS-ove županijske vlasti do sada nisu previše zauzimale za revitalizaciju željeznice na Poluotoku iako će, uvjeren je, to sada vjerojatno početi činiti.
Što očekuje od projekta, pitali smo i Klimana, HDZ-ova saborskog zastupnika kojega u Istri spominju kao najvećeg zagovaratelja revitalizacije željeznice, a on ističe kako je sada jasno da je riječ o ozbiljnom projektu za čiju se realizaciju već počela stvarati financijska podloga. Kliman je uvjeren da će modernizirana pruga pridonijeti razvoju središnje Istre, a i on očekuje kako se benefiti neće svesti isključivo na turizam.
– Uvjeren sam da je riječ o infrastrukturi koja će oživjeti naš ruralni prostor i potaknuti pokretanje novih poslova – naglašava Kliman.
