Emisije stakleničkih plinova, poznato je, ubrzavaju klimatske promjene. Najveći udio stakleničkih plinova ima ugljični dioksid, glavni nusproizvod većine ljudskih aktivnosti i izgaranja fosilnih goriva. Ostali plinovi emitiraju se u manjim količinama, no i oni u znatnoj mjeri zagrijavaju zemlju. Znanstvenici traže rješenja kako usporiti zagrijavanje planeta, a jedan od smjerova je vraćanje refleksije sunčeve svjetlosti natrag u svemir. Razmatra se tehnologija modifikacije sunčevog zračenja (Solar Radiation Modification ili skraćeno SRM) kako bi se Zemlja hladila odbijanjem male količine sunčeve svjetlosti. Premda se takva tehnologija još ne preporučuje, u UN-u ističu da se stav može može promijeniti ako postojeće mjere ne budu dostatne.
Kako napori za smanjenje emisija stakleničkih plinova nisu na pravom putu za postizanje cilja Pariškog sporazuma o ograničavanju rasta globalne prosječne temperature iznad 1,5°C iznad razina u predindustrijskom razdoblju, UN-ov Program za okoliš (UNEP) upozorio je da se klimatske promjene pogoršavaju, a neki od njihovih učinaka već su nepovratni. Više od 60 znanstvenika potpisalo je otvoreno pismo pozivajući na daljnje istraživanje strategije, koju neki nazivaju "solarni geoinženjering".
Kako navodi SkyNews, u izvješću UNEP-a piše da je SRM jedina opcija koja bi mogla ohladiti planet u roku od nekoliko godina, no za održavanje će trebati deseci milijardi dolara godišnje. Neki znanstvenici misle da bi se potrebna tehnologija mogla razviti u roku od 10 godina, no UNEP smatra da cijela stvar zahtijeva daleko više istraživanja o rizicima i koristima prije bilo kakvog razmatranja potencijalne primjene. Nedovoljno se zna kakav bi utjecaj SRM imao na zemlje s niskim i srednjim dohotkom, a upravo su one često na prvim crtama klimatskih promjena. - Klimatske promjene vode svijet u neistražene vode ui tijeku je potraga za svim održivim rješenjima - rekla je Andrea Hinwood, glavna znanstvenica UNEP-a. Staklenički plinovi uzrokuju tzv. efekt staklenika u atmosferi Zemlje, upijaju sunčevu energiju i toplinu Zemlje te je zadržavaju u atmosferi. Temperature rastu.
Nizozemski nobelovac, meteorolog i kemičar Paul Crutzen (1933. - 2021.), koji je bavio atmosferskom kemijom i biogeokemijskim procesima te utjecajem ljudskoga djelovanja na klimu, predložio umjetno usporavanje globalnog zagrijavanja oslobađanjem sumpora u gornjim slojevima atmosfere, koji bi reflektirao Sunčevu svjetlost natrag u svemir.
Više zelenih tema čitajte na Rezoluciji Zemlja.
"Znanstvenici" sa tri oka i sedam prstiju su zaustavili globalno zatopljenje na planeti Mars i sada tamo vise nema zivota. Da li je na redu planeta Zemlja da postane mrtva planeta?