Ako bi se netko od 19 bivših političkih i vojnih dužnosnika iz reda
bošnjačkog i hrvatskog naroda, za kojima su pravosudna tijela Srbije
raspisala Interpolove tjeralice zbog optužbi da su u svibnju 1992.
godine naredili zločin nad kolonom vojnika JNA u sarajevskoj
Dobrovoljačkoj ulici, našao na prostoru Republike Srpske, tamošnja
policija pristupila bi njihovu uhićenju. Takvu mogućnost, koja će
sigurno naići na žestoko negodovanje u Federaciji BiH, najavio je, ni
manje ni više, nego ministar pravosuđa RS-a Džerard Selman.
Postupanje po Interpolu
Na izravno pitanje novinara banjalučkog tjednika Reporter što bi se
dogodilo ako bi se neka od optuženih osoba našla na teritoriju RS-a,
ministar Selman je odgovorio da bi “tada MUP Republike Srpske postupao
po Interpolovim tjeralicama”.
Njegova tvrdnja kako će MUP RS-a uhititi bivše vojne i političke
čelnike iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda u BiH (Ejupa Ganića,
Stjepana Kljujića, Jusufa Pušinu...) stiže u politički nezgodno
vrijeme, kad premijer Dodik prijeti secesijom, a službeno Sarajevo
prekidom svih veza sa Srbijom. “Vlada i nadležne institucije RS-a
postupat će u skladu sa zakonom”, pojašnjava ministar Selman,
napominjući kako će se odnos između pravosuđa Srbije i BiH u ovom
postupku odvijati na institutima međunarodne pravne pomoći.
Bez (pr)ocjene Srbije
“Mi ćemo sigurno u okviru toga postupiti u skladu sa zahtjevima koji
budu traženi od RS-a, odnosno koji budu traženi preko Ministarstva
vanjskih poslova BiH i Srbije. Nećemo davati posebnu ocjenu
opravdanosti ili neopravdanosti takvog postupka pravosuđa Srbije, jer
smatramo da su to pravosudne institucije koje su nakon određenih
saznanja tražile da se pokrenu određeni postupci u skladu s
međunarodnim pravilima.
Bez obzira na pojedinačne i osobne stavove, ovdje se radi o postupcima
za ratni zločin, a mi smo tu dužni postupati sukladno standardima”,
tvrdi Džerard Selman, ministar pravosuđa RS-a. Interpolov Ured u
Sarajevu dosad nije zaprimio crvene tjeralice preko Generalnog
tajništva Interpola, koje se odnose na slučaj 19 za ratni zločin
optuženih državljana BiH.
Ministar sigurnosti BiH: BiH ne izručuje svoje građane
Crvena tjeralica, pojasnili su nedavno iz Ministarstva sigurnosti, nije međunarodni nalog za uhićenje i izdaje se na temelju postojećeg nacionalnog naloga za lišenje slobode ili izvršenje pravosnažne sudske presude, s tim da značajan broj zemalja priznaje crvenu potjernicu kao dovoljan temelj za lišenje slobode i stavljanje tražene osobe u privremeni ekstradicijski pritvor, pod uvjetom da ona sadrži sve potrebne informacije, uključujući i bilateralne ugovore, konvencije o ekstradiciji itd. Obveze BiH prema crvenoj tjeralici su lociranje radi uhićenja i ekstradicije traženih osoba na osnovi naloga za uhićenje zemlje tražitelja. Bosna i Hercegovina ne izručuje svoje državljane, nego im se može suditi na domaćem sudu zbog ratnog zločina.
