Žene nam sude, a muškarci vladaju pravosuđem! Uzme li se u obzir da
pred lice pravde dolaze najčešće muškarci, kojima mnogobrojne sutkinje
“režu” novčane, zatvorske kazne, rastavljaju ih, dijele im imovinu, ta
bi se podjela uloga sudaca i sutkinja mogla shvatiti i kao ravnoteža.
Kad bi žene još zasjele i u predsjedničke fotelje sudova, državnog
odvjetništva, USKOK-a, ravnoteža bi bila ozbiljno narušena.
Ironiju na stranu, važne su samo brojke, a one govore o vladavini
muškaraca u pravosuđu. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, na
hijerarhijski najnižim općinskim i prekršajnim sudovima sudi čak oko 70
posto žena, na trgovačkim oko 60 posto, no što se ide prema vrhu
pravosudne piramide, broj se žena smanjuje, a broj muškaraca povećava.
Muškarci su na čelu Vrhovnog, Upravnog, Visokog prekršajnog suda,
Državnog sudbenog vijeća, a na 21 županijskom sudu 85,7 posto čelnika
su muškarci – samo četiri županijska suda imaju predsjednicu.
Za razliku od treće sudbene vlasti, na čelu četvrte vlasti – Ustavnog
suda – prvi je put u povijesti žena – Jasna Omejec. Šef je Uskoka
muškarac i glavni je državni odvjetnik muškarac, a došli su iz
profesije u kojoj su brojno nadmoćnije žene jer je tek 37,8 posto
muškaraca državnih odvjetnika i zamjenika. Zasad čak i ondje gdje su
žene brojčano nadmoćne, kao na općinskim sudovima, kojih je u nas 108,
vlast ravnopravno moraju dijeliti s muškarcima jer su predsjednici 50
posto tih sudova lani bili muškarci.
Žene suvereno vladaju samo prekršajnim sudovima, kojih je 100 u zemlji,
a na njima je lani bilo 63 posto žena predsjednica. Na 13 trgovačkih
sudova, na kojima je više sutkinja nego sudaca, trenutačno je osam
predsjednika i pet predsjednica, a žena je sada v.d. predsjednika
Visokoga trgovačkog suda. No ako situaciju iz 1961. godine, kada na
Vrhovnom sudu nije radila ni jedna žena, usporedimo s današnjom, u
kojoj je 45 posto vrhovnih sutkinja, jasno je da su žene prilično
napredovale.
Teži uspon žena
Odvjetnica Dafinka Večerina bez zadrške je analizirala nadmoć muškaraca
na šefovskim pozicijama.
– Inače ne dijelim ljude na muškarce i žene i protiv sam kvota, više
sam za to da ljudi napreduju po sposobnostima, no ovakva rodna
situacija upozorava na rodnu diskriminaciju. Na općinskim sudovima, na
kojima se najviše radi, 70 posto je žena, a gdje se upravlja i dijeli
novac, tamo su muškarci. Imam dojam da žene u karijeri idu pješice do
zadnjeg kata, a muškarci dizalom, no kad žene dođu do vrha, sva su
mjesta zauzeta – slikovito kaže Večerina.
Ne pristaje na objašnjenja da su žene više zaokupljene djecom te smatra
da se ta priča više ne može “prodavati” jer danas bi jednak teret
roditeljstva trebali snositi majke i očevi. No, čak kada bi se i tako
gledalo na stvari, kaže, zašto onda najviše žena ostaje na
prvostupanjskim sudovima, u kojima je najteže raditi, gdje se radi sa
strankama i gdje je niža plaće. Žena je općenito više s visokom
stručnom spremom u društvu, ali ih je manje na šefovskim položajima.
Suci su uvjereni da u sudstvu danas nema spolne diskriminacije, no
sutkinje misle drugačije.
– Sudstvo je konzervativno i sklonije je muškarcima kao šefovima, kao i
cijelo hrvatsko društvo. Mislim da žene nose najveći teret posla, a
čini mi se da muškarci uspješnije i brže napreduju i bolje zarađuju. Ne
može mi nitko reći da su znanje i kvaliteta bitno slabiji u žena nego u
muškaraca i da muškarac s osam godina staža radi kao i kolegica s
dvadeset godina sudačkog iskustva.
Jasnu Omejec kao predsjednicu Ustavnog suda morali smo čekati 18 godina
- kaže Jesenka Šojat, sutkinja zagrebačkog Općinskog građanskog suda.
Sudac Županijskog suda Dražen Jakovina kaže da sve moguće nejednakosti
između muškaraca i žena na sudovima nije lako odmah izjednačiti jer to
stanje seže u dalju prošlost, kada je na višim sudovima bilo malo žena.
Sudačka je dužnost trajna, suci s viših sudova rjeđe odlaze u druge
profesije, a najveći je odljev sudaca s nižih sudova u odvjetnike,
javne bilježnike... Uz to je na višim sudovima i manje slobodnih mjesta
koja se popunjavaju novim sucima.
Jasna Omejec - Na čelu Ustavnog suda
prvi put je u povijesti - žena. Na tom sudu 1995. nije radila ni jedna
žena, a 2007. radilo je čak 46 posto žena
Sudac Jakovina predsjednik je sudačkog vijeća zagrebačkog Županijskog
suda i može se pohvaliti time da u njegovu vijeću od 15 članova sjedi
devet žena. Ističe da je posljednje dvije-tri godine na zagrebački
županijski sud imenovano dvostruko više sutkinja nego sudaca.
– Mislim da sudstvo nije konzervativno. Meni je predsjednica žena i
nemam ništa protiv toga, dapače. I nipošto ne mislim da žena ne može
obavljati zahtjevne funkcije. Više je razloga zašto je manje žena
predsjednica. Jedan od razloga mogao bi biti i zaokupljenost žena u
određenom razdoblju malom djecom. Trebalo bi istražiti i koliko se žena
prijavljuje na natječaje za predsjednika suda.
Nema diskriminacije
– Još dok smo bili na fakultetu, muškarci su govorili da će ići u
odvjetnike jer se ondje više zarađuje, a žene su bile sklonije sudačkom
poslu jer im materijalno nije na prvome mjestu. Činjenica je da su žene
ograničene i biološkim uvjetima, društvo u nas još nije na tom stupnju
da se žena s malom djecom može posvetiti više poslu. Institucije od
vrtića pa na dalje ne rade na takav način da žene koje to žele mogu
više ostati na poslu i posvetiti se karijeri. Iako je društvo još
konzervativno, ipak mislim da situacija ide nabolje. Sposobne žene ipak
dolaze na neka šefovska mjesta – kaže Božica Barlović, sutkinja
zagrebačkog Općinskog kaznenog suda.
Sudac Županijskog suda Ivica Veselić smatra da diskriminacije po spolu
u sudstvu uopće nema.
– Apsurdno bi bilo da muškarci napreduju lakše zato što su muškarci.
Napreduju oni koji su najbolji, a je li tko mlad ili star, muškarac ili
žena, to je nebitno. Kad su posrijedi uglavnom muški šefovi suda,
mislim da je malo žena koje bi htjele raditi do 15 sati u danu. Žene
koje rađaju i muškarci nisu u jednakom položaju jer ne može žena koja
je u deset godina rodila troje djece i bila na rodiljskom sedam godina
napredovati kao muškarac koji je sve te godine radio – kaže Veselić.
No to što se u društvu još podrazumijeva da samo žene trebaju
zanemariti karijeru ostajući na rodiljskom unatoč tome što na taj
dopust pravo imaju i muškarci, nešto je drugo.
SEKSIZAM U PRAVOSUĐU
