Svatko normalan podržat će mjere koje nas mogu odvesti samo naprijed. A deset ciljeva uvrštenih u jučer predstavljen Program gospodarskog oporavka u vezi s obrazovanjem i znanošću mirišu na korak naprijed, možda i dva. Teško će se naći netko u Hrvatskoj tko neće podržati mjeru Vlade da jače stimulira ulaganja u istraživanje i razvoj nove tehnologije, tko ima nešto protiv cjeloživotnog obrazovanja ili sufinanciranja poslijediplomskih studija zaposlenicima u gospodarstvu.
Isto tako većina će pohvaliti nastojanja Vlade da kod mladih potakne poduzetnički način razmišljanja. No ni jedna od tih mjera nije otkrivanje tople vode. Većinu je u nedavnom intervjuu za Večernji list otkrio ministar znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fuchs poput uvođenja male mature i reforme srednjoškolskog obrazovanja. Tada je Fuchs najavio da će država početi pratiti i analizirati tržište rada i u skladu s tim analizama odlučivati koliko studenata želi financirati. Pa će tako država reći – nama ne treba 1000 brucoša ekonomije u godini, mi za njih plaćati nećemo. Ali treba nam, primjerice, 1000 diplomiranih inženjera strojarstva, elektrotehnike i matematike.
– Vlada je ovim mjerama napravila pametan potez jer za izlazak iz krize potrebno je ulagati u obrazovanje. Država ima novce i ima pravo stimulirati upis i ulagati u one profile koji su joj potrebni. Pogotovu mi se sviđa što žele poticati studiranje prirodnih i tehničkih znanosti. Najavljeno donošenje Zakona o sveučilištima s druge stane regulira način upravljanja i nije nužno za provođenje ključnih mjera – smatra Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci.
Bivša ministrica obrazovanja Ljilja Vokić smatra pak da bi država s tržištem rada trebala usklađivati i upise u srednje škole, a ne samo na fakultete. Tada, kaže, ne bi na burzi bilo 12 tisuća nezaposlenih sa srednjom ekonomskom školom kao što ih ima danas.
– Sve mjere koje nas mogu odvesti naprijed podržavam. Posebno mi se čini pametnim smanjiti broj nenastavnog osoblja u javnim školama jer za to ima prostora. Ima prostora i za smanjenje nastavnog kadra, ako se mene pita. No kad govorimo o racionalizaciji mreža škola, nisam za gašenje škola na otocima i u brdskim krajevima. Ali spajanje malih škola u centru Zagreba u čijim razredima sjedi 15 đaka podržavam, baš kao i spajanje dviju ili triju škola koje obrazuju srednjoškolce za isto zanimanje – kaže Vokić.
