Velika humanitarna manifestacija 23. travnja

Na Danu dobrih djela pomozite susjedu ili prolazniku, organizirajte besplatan tečaj, svako dobro djelo se broji

13.04.2023.
u 06:57

U Hrvatskoj se ove nedjelje po drugi puta zaredom održava Svjetski dan činjenja dobrih djela, akcija koja promiče altruizam i empatiju u društvu kroz konkretne akcije građana

U nedjelju, 23. travnja, po drugi puta zaredom u cijeloj Hrvatskoj obiteljižiti Svjetski dan činjenja dobrih djela. Riječ je o humanitarnom projektu koji organizira Udruga djeca za bolji svijet iz Samobora s namjerom pružanja podrške osobama svih životnih dobit u cilju podizanja svjesnosti o važnosti empatije u svim segmentima društva kao i solidarnosti te važnosti činjenja dobrih djela. Planirani je datum bio 16. travnja no loše vremenske okolnosti uvjetovali su da se događaj održi tjedan kasnije. Inače se radi o globalnom događaju koji je pokrenut prije 17 godina, a u Hrvatskoj se, eto, odvija drugi puta zaredom. Pokrenula ga je međunarodna organizacija Good Deeds Day a do danas se obilježava u 108 zemalja svijeta. Ovogodišnji Svjetski dan činjenja dobrih djela u Hrvatskoj završit će se koncertom Luke Nižetića na glavnom gradskom trgu u Samoboru.

- Svake godine Dan dobrih djela proslavlja se u 4. mjesecu a sam dan ovisi od godine do godine i taj dan se mijenja. Prošle godine taj dan proslavljao se 3. travnja. Recimo s obzirom da ove godine u travnju imamo i katolički i pravoslavni Uskrs ali isto tako i Bajram ostavljena je mogućnost da se taj dan kroz razne aktivnosti obilježi u svijetu bilo kada u 4. mjesecu. Osim toga puno puta i vremenske prilike su te koje određuju termin aktivnosti dobrih djela pogotovo onih koje su planirane vani, na otvorenom prostoru. Uglavnom za dobra djela nikad nije kasno, kazao nam je Leo Petrov, osnivač i predsjednik udruge Djeca za bolji svijet. Rekao je kako se prošle godine uspjelo uključiti 40-tak gradova u Hrvatskoj. Inače, Petrov je bio direktorom u jednoj od naših najvećih IT kompanija, da bi se sada posvetio radu za dobro.

- Sudjelovalo je više od 100 različitih udruga/ volonterskih centara iz cijele Hrvatske, mnoštvo škola i vrtića, običnih građana, te je to sve zajedno dovelo do 7.500 raznih sudionika  u više od 200 različitih projekata. Utrošeno je više od 15.000 sati u činjenju dobrih djela i  naša organizacija dana dobrih djela u Hrvatskoj proglašena je za jednu od najboljih u svijetu. Aktivnosti koje su se prošle godine radile bile su od onih jednostavnih gdje su pojedinci nekada i djeca pomagala susjedima u kućanskim poslovima, odlasku u trgovinu, prelasku invalidnih osoba preko ceste pa do onih većih aktivnosti gdje je nekada sudjelovalo i stotinjak sudionika koje su organizirale razne volonterske ili neke druge udruge, gradovi, županije i gdje su se radile aktivnosti čišćenja šuma, plaža, sadnja šuma, cvjetnjaka, uređenje dječjih igrališta, masovniji posjeti domu za starije i nemoćne, bolesne, pa do onih aktivnosti gdje se pomagalo skloništima za napuštene životinje, ili gdje su se postavljale kućice za ptice ili vjeverice. Bilo je jako puno aktivnosti koje su provodila djeca u školama, gdje je fokus također bio na pomaganje ili ljudima u potrebi ili očuvanju okoliša, kaže ističući kako ga veseli da ove godine već ima prijavljenih više od 25.000 sudionika što jasno pokazuje da je činjenje dobrih djela - in.

- Doduše navedena broja odnosi se i na prijavljene sudionike u Sloveniji, BiH, Srbiji i Hrvatskoj jer mi ove godine osim u Hrvatskoj navedeni događaj organiziramo i u susjednim zemljama. Ali svakako i bez toga vidimo značajan iskorak i napredak  po pitanju želje i volje da se pomaže i čine dobra djela i kada je Hrvatska u pitanju, govori nam Petrov.
U projekt se, navedeno je, mogu uključiti udruge koje se bave volonterskim aktivnostima, ali i građani s individualnim ili grupnim aktivnostima volontiranja. Svatko se može uključiti na način da osmisle svoje aktivnosti koje bi u sklopu navedenog dana radili ili se mogu uključiti u već postojeće aktivnosti koje su predložile neke druge udruge. Ako građani sami kreiraju neki svoju aktivnost, potrebno ju je prijaviti putem stranice Good Deeds Day. Kako bi se poruka događaja proširila kroz zajednicu, sudionici su pozvani objaviti fotografije samog volontiranja na društvenim mrežama koristeći hashtagove #GoodDeedsDay i #DanDobrihDjela, a svoje volontiranje mogu poslati i na e-mail djecazaboljisvijet@gmail.com.

- Akcija funkcionira na vrlo jednostavan način. Prvo je potrebno osmisliti što bi se kada se dobra djela u pitanju radilo. Tu je vrlo širok spektar aktivnosti u kojima mogu sudjelovati doslovno svi od djece pa do starijih osoba. Znači osim pomoći ljudima u potrebi, pomoći životinjama ili okolišu, lokalnoj zajednici, dobro djela također mogu biti vezana i za pomoć susjedima, slučajnim prolaznicima (prelazak ulice,nošenje stvari iz trgovine, davanje komplimenata), pa do nuđenja raznih besplatnih instrukcija, tečajeva, izvođenje određenih plesnih,kazališnih.ili cirkuskih, sportskih performansa besplatno za građane. Uglavnom kada se smisli što bi se to dobro moglo napraviti potrebno je navedenu ideju prijaviti kroz aplikaciju https://www.good-deeds-day.org/organize/. Na toj platformi se bilježe sva dobra djela koja je netko osmislio. Nakon toga mi kao organizatori kontaktiramo navedene osobe ili organizacije, udruge koje su dobro djelo prijavili, nastojimo im pomoći u smislu same organizacije, preporuke oko sljedećih koraka ili izvedbe. Osim toga mi sudionicima šaljemo besplatno i majice kako bi ih čim više motivirali da se uključe u navedene aktivnosti u što većem broju. I na kraju sve one koji sudjeluju u činjenju dobrih djela molimo da fotografiraju ono što su radili i da nam pošalju navedene fotografije na naš mail djecazaboljisvijet@gmail.com kako bi mi objavama navedenih fotografija na društvenim mrežama potaknuli i druge da se sljedeće godine u što većem broju uključe. Što se sponzora tiče ne postoji pravilo, često se kao organizatori uključuju gradovi ili županije, lokalni volonterski centri koje onda često osiguravaju repromaterijal ili u vidu sadnica, ukrasnog bilja, vreća za smeće, rukavica ili već nekih drugih potrepština, nekada su građani ti koji sami nabave određene stvari, ali u svakom slučaju u većini većih aktivnosti pogotovo kada se radi o javnim površinama potrebna je koordinacija na relaciji izvršitelj - grad ili županija, objasnio nam je pokretač ove vrijedne inicijative.

Ove godine centralni događaj za cijelu Hrvatsku ali i regiju biti će kao i prošle godine u Samoboru gdje u nedjelju 23. travnja u periodu od 17.30h do 19.30h na glavnom samoborskom trgu organiziramo  koncert Luke Nižetića i gdje svi posjetitelji također dolaskom na koncert mogu učiniti dobro djelo i to na način da ako donesu staru dekicu mogu pomoći skloništu za životinje Šapica, donošenjem papuča, kroksica, trenirki mogu pomoći Caritasu Zagrebačke nadbiskupije ili donošenjem hrane, higijenskih potrepština, deterdženata mogu pomoći udruzi Fajter koja se bavi brigom oko beskućnika.

- Državu smo u ovom trenutku uključili  kroz simboličnu predaju majica (koje dijelimo sudionicima) predsjedniku RH gospodinu Milanoviću te čelnicima pojedinih gradova kako bi sama akcija čim više zaživjela, te kroz uključivanje u smislu same organizacije pojedinih županija, gradova ili općina. To smo napravili i na razini cijele regije. U svakom slučaju ova inicijativa donosi pozitivne učinke svima, s jedne strane tu su sudionici koji nekome ili nečemu pomažu, tu su oni kojima se konkretno pomaže, tu su određeni gradovi, županije kojima se kroz ovakve aktivnosti poboljšava kvaliteta življenja, ali isto tako i atmosfera na relaciji grad, županija građani. Osim toga ne treba zaboraviti ni stvaranje kulture činjenja dobrih djela među svima a pogotovo među djecom, te time i kvalitetniji odnos građana i prema gradskoj ili državnoj imovini, javnim površinama itd. Tako da će prilike za aktivnije uključivanje države kroz aktivniju podršku sigurno biti u budućnosti, rekao je Leo Petrov.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije