Zajednički stav državnog vrha – da značajnu, 20. obljetnicu VRO Oluje, akcije kojom je oslobođena Hrvatska, treba obilježiti na primjeren pa i grandiozan način, koji uključuje i vojni mimohod – protumačen je i kao jasan signal otopljavanja napetih odnosa između premijera Zorana Milanovića i predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović. No, po svemu sudeći, i u tome će doći do jačeg iskrenja između Pantovčaka i Banskih dvora. Dok predsjednica želi vojni mimohod u Zagrebu 4. kolovoza, a onda, uz jednak značaj kao i svake godine proslavu u Kninu idući dan, 5. kolovoza – u Vladi RH misle drukčije.
Knin u sjeni Zagreba
U Banskim dvorima smatraju da se središnja državna svečanost obilježavanja 20. obljetnice VRO Oluje i vojni mimohod trebaju održati 5. kolovoza u Zagrebu, dakle u glavnom gradu Hrvatske. To, međutim, ne isključuje održavanje prigodne svečanosti isti dan i na Kninskoj tvrđavi, na kojoj se tradicionalno podiže hrvatska zastava. Što se Vlade RH tiče, dakle, proslava u Kninu bila bi ove godine skromnija. Osim toga, ova vlada ionako ima loša iskustva s obljetnicom u Kninu (tradicionalni zvižduci premijeru). Vlada bi mogla već za tjedan ili dva donijeti odluku o održavanju i svečanosti i vojnog mimohoda isti dan, 5. kolovoza. S time da bi se vojna parada održala na nekoj od velikih zagrebačkih avenija. U Vladi smatraju da nema potrebe tu važnu obljetnicu razbijati na dva dana. U Uredu predsjednice, pak, čvrsta su stava da proslava u Kninu ne smije biti u sjeni one u Zagrebu, a o tome da se u Kninu “smanji” doživljaj uopće ne žele raspravljati. Predsjednica je, naime, još u prvom razgovoru prije par tjedana s ministrom obrane Antom Kotromanovićem i načelnikom Glavnog stožera OSRH generalom Dragom Lovrićem zauzela stav da ove godine obljetnica i proslava moraju zbog značaja biti “pojačane”. Smatra primjerenim da se i u Zagrebu i u Kninu okupi cijeli državni i vojni vrh. Upravo će zbog toga, izgledno je, nastati spor, jer zasad se čini da premijer ne namjerava otići u Knin.
Treći mimohod u RH
Nikakvi detalji o organizaciji vojnog mimohoda još se ne mogu saznati, jer bi se u idućim danima predsjednica RH i premijer trebali dogovoriti kada će se i gdje slaviti. Tek kada padne ta odluka, struka će moći početi planirati vojnu paradu. Već iz stava da mimohod neće biti održan na Jarunu vidi se da u MORH-u i Vladi imaju većih ambicija, jer traže veći i širi prostor za mimohod. Dva su značajna mimohoda bila održana na Jarunu. Nakon operacije Bljesak, 30. svibnja, uoči Oluje na Jarunu priređen je grandiozni vojni mimohod. Predsjednik Franjo Tuđman i ministar obrane Gojko Šušak tom su prigodom odlučili pokazati sve efektive tada velike Hrvatske vojske. U paradnom stroju našli su se tako ešaloni svih gardijskih brigada i svi rodovi vojske. Letjele su dvije borbene eskadrile MiG-ova 21 (24 zrakoplova), dvije eskadrile transportnih helikoptera, kao posebni ponos i eskadrila borbenih helikoptera Mi-24, koji će par mjeseci poslije odigrati veliku ulogu u slamanju neprijateljskih snaga u RH i BiH. Pokazano je i na desetke tenkova M84, borbenih oklopnjaka, kao i raketni sustavi, uključujući i znameniti ruski sustav S-300 koji je tada bio najveće čudo i najsofisticiraniji protuavionski i proturaketni sustav na svijetu. Javnost još nije znala da RH taj sustav nije bila platila pa ga nije dobila kompletnog. Sustav je poslije nestao iz RH (tvrdilo se da je dan na uvid SAD-u i Izraelu), a sudski spor zbog plaćanja traje i danas. Drugi veliki mimohod održan je na istom prostoru dvije godine poslije, kada oružane snage izvode “Pobjednički bedem 1997.”. Od tada takvih mimohoda nije bilo. Planovi za ovogodišnju vojnu paradu u Zagrebu postali su još ambiciozniji nakon što je u Beogradu, u listopadu prošle godine Srbija održala veliku vojnu paradu u kojoj je sudjelovalo 4500 vojnika, ali i eskadrila MiG-ova iz Rusije, dok je posebni gost bio ruski predsjednik Vladimir Putin.
>> Ante Gotovina: Rat nismo željeli, ali je bio tu
Hm, a da mi to sve skupa prebacimo u Beograd, jer se ionako nismo mentalno maknuli iz šezdesetih godina prošlog stoljeća. A i braća srbi bi možda mogli upaliti koji krš od tenka, zaostao na remontu nakon vukovarskog blata, pa tako povečati grandioznu kolonu najmodernijih specijalnih svemirskih ratnih vozila sa ovih prostora. A i ovi sa traktorijade 95 bi se mogli pridružiti i raspitati se oko penzija. Kad se već lovica baca na gluposti, što ne bi i zadnjem četniku omogućili dobar život na račun hrvatskih poreznih bedaka.