Po uzoru na vaučere u poljoprivredi, Vlada namjerava legalizirati i druge poslove iz sive zone koji se obavljaju u privatnim stanovima i kućama, ali im je teško ući u trag. Ministarstvo rada poziva sve zainteresirane da se do 27. lipnja uključe u javnu raspravu nakon koje će izaći s prijedlogom Zakona o povremenim i privremenim poslovima. Njegovo se donošenje očekuje do kraja godine.
Uzor vaučeri u poljoprivredi
Povremeni i privremeni poslovi su, navode, “poslovi niže složenosti zadaća i niže razine potrebnih vještina i znanja” kao što su čišćenje, pranje, održavanje vanjskog i unutarnjeg prostora, obnavljanje zaliha, dostavljanje robe, odčitavanje brojila i slično. Ministarstvo ističe da sada ni jedan pozitivni propis ne uređuje obavljanje posebnih povremenih i privremenih poslova, “kao poseban oblik rada u okviru određenog jedinstvenog pravnog instituta prilagođenog suvremenim potrebama i dinamici tržišta”. Oni će to stoga učiniti s namjerom da “nezaposlenima, neaktivnima, umirovljenicima i osobama iz kruga socijalno ranjivih skupina omoguće pristup tržištu rada i legalni okvir za određenu radnu aktivnost”.
Ideja je da se povremenim radnicima uplaćuju i doprinosi, ali još nije posve jasno kako će se to postići i tko će kontrolirati imaju li žene koje čiste po kućama markicu i ugovore o povremenom radu.
U dokumentima koji su pripremljeni za javnu raspravu Ministarstvo opširno piše o problemu nezaposlenosti i sive ekonomije, ali ne spominje se kako će taj novi zakon provesti u život.
Očekuje se kopiranje modela sezonskog zapošljavanja u poljoprivredi, gdje su vlasnici plantaža i poljoprivrednih imanja počeli kupovati dnevne markice (s plaćenim doprinosima) za radnike koje povremeno angažiraju tijekom sezone.
Umjesto kontrole – stimulacija?
Sezonci u poljoprivredi rade na otvorenom i lako ih je naći u inspekcijskim nadzorima, ali puno je teža kontrola po stanovima pa je očekivati da će država uvesti neki oblik pozitivne stimulacije i radnike potaknuti da od obitelji kod kojih rade traže prijavu. Istovremeno kad i ministar Mirando Mrsić, područje rada u fušu pokušava regulirati i Ministarstvo poduzetništva i obrta pa bi bilo dobro da se dva ministra, Maras i Mrsić, dogovore o nadležnosti i mogućem preklapanju. Marasov zakon o obrtu nalazi se u prvom čitanju u Saboru, a njime se na velika vrata vraća nekad popularna kućna radinost. Prijedlog je da u kućnu radinost uđu poslovi različitih popravaka, od električarskih i vodoinstalaterskih i drugih popravaka po kući do krojačkih radinosti, pranja, glačanja, raznih intelektualnih usluga, kompjutorskih popravaka, popravaka bicikala, čamaca, stolarskih radova, proizvodnje keramičkih proizvoda, ambalaže, svijeća, izrade kišobrana, suvenira, slikanja na staklu i sličnih djelatnosti. Umirovljenici bi u kućnoj radinosti zadržali mirovinu, a kućnu bi radinost mogli registrirati i zaposleni.
>>\'Fuš\' ćete moći registrirati nije li veći od 75.000 kuna godišnje
