ZIMOVANJE

Na skijanje ide 150.000 hrvata

04.01.2002.
u 00:00

* Hrvatski skijaši više voli skuplju Austriju, nego jeftiniju Bugarsku i BiH

Umjesto školskih torbi, mnogi će đaci u ponedjeljak uprtiti skije. Treći tjedan školskih praznika i od ovoga vikenda niže cijene na mnogim europskim skijalištima pokrenuli su novi val odlazaka, uglavnom u Austriju i Sloveniju, a, primjerice, talijanski domaćini imaju nešto manje razloga za zadovoljstvo posjetom hrvatskih skijaša nego prošle godine. Nakon zastoja u putovanjima nakon 11. rujna i zbrke s duljinom zimskih školskih praznika, u velikim agencijama kažu da se posao oporavio u tolikoj mjeri da bi, ukupno gledajući, mogla biti nadmašena prošla godina. Primjerice, u Generalturistu kažu kako trenutačno bilježe 25 posto više odlazaka na skijanje nego lani u isto vrijeme, u Globtouru 15 posto, u Kompasu deset posto...

Sedam polupansiona po sedam tisuća kuna

- Procjenjuje se da će na skijanje ove sezone otići oko 150.000 Hrvata. Čvrstih pokazatelja nema, no bude li uistinu tako, to će u konačnici biti pet do sedam posto više nego lani. U taj su broj uračunani i oni koji sami, bez posredovanja agencije, rezerviraju. Računamo da je takvih skijaša u Hrvatskoj između 20 i 30 posto - kaže Ivan Pukšar, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija.

Krize u ski-putovanjima nema, tumače agenti, jer su skijaši dijelom boljestojeći, a dijelom dugoročno planiraju i štede za zimski odmor. Rekli bismo da na povećanje broja aranžmana utječe i obročno plaćanje, koje se u nekim slučajevima može rastegnuti na 12, pa i više mjeseci. Među domaćom ski-klijentelom nisu rijetki ni oni koji inzistiraju na vrhunskom smještaju. Takvi su po osobi spremni za sedam polupansiona izdvojiti i po sedam tisuća kuna kako bi u hotelu uz vrhunski opremljena skijališta imali bazene, saune, salone za uljepšavanje... Mlađi se u pravilu odlučuju za jeftiniji apartmanski smještaj (sedam dana za dvije ili tri osobe stoji oko tri tisuće kuna). Većini skijaša cijena ipak nije presudna. O tome svjedoči i činjenica da je za jeftinijim skijalištima manja potražnja. Za Slovačku, primjerice, u kojoj se sedam polupansiona može dobiti već za otprilike 1200 kuna, nema navale. Sporadično je zanimanje, i uglavnom ostaje na upitima, i za bugarska i bosanska skijališta, koja su se krajem prošle godine počela probijati na hrvatsko tržište.

U BiH trideset posto jeftinije

- Skijanje u BiH zasigurno je tridesetak posto jeftinije nego u Austriji, primjerice. No, Hrvati su navikli na visoke standarde, pa bugarska i bosanska skijališta zasigurno još neko vrijeme neće ozbiljno konkurirati tradicionalnim i omiljenim odredištima - kaže Pukšar.

Neki se, pak, uopće ne moraju opterećivati cijenama. Na obali je, doznajemo u agencijskim krugovima, postala praksa da vlasnici kuća za odmor i apartmana u Istri, na Kvarneru i otocima ljeti ugošćuju, primjerice, Talijane koji imaju kuće za odmor na skijalištima. Jadranski domaćini ne naplaćuju im ljetovanje, a zauzvrat ljetni gosti zimi njima postanu - domaćini. Pod istim uvjetima, odnosno besplatno. Taj svojevrstan time-sharing, koji je tako spontano zaživio, nije nepoznata praksa u Europi. Postoje, naime, i agencije koje se bave takvom vrstom posredovanja.

R. Kovačević

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije