Unazad dvije-tri godine sve je više gostiju iz Hrvatske, rekla bih da je kod vas kriza prošla. Hrvati traže kvalitetu, dobri su i skijaši i potrošači. Recimo, kuhano vino je 3,5 eura i nitko ne postavlja pitanje da je skupo – veseli se skorom valu dolazaka iz Hrvatske direktorica Ramada hotela u Kranjskoj Gori Aida Kadić.
Gosti iz Hrvatske u tom hotelu Alpineahita, kad izuzmu Slovence kojih je najviše, treći su po brojnosti, a u cijeloj Kranjskoj Gori godišnje ih ugoste oko deset tisuća. Austrijska, talijanska i slovenska zimovališta tri su skijaške top-destinacije naših građana, kojih će i ove sezone na skijanje između 150.000 i 200.000.
Oko sto tisuća će na snijeg u tjednu školskih praznika i u spomenute zemlje, redom kojim su navedene, ali neki će se zadovoljiti i jeftinijim BiH ili i domaćim skijalištima.
Bijeli sport nije jeftin, za četveročlanu obitelj s velikim djecom bez 10.000 kuna nema se što tražiti na većini europskih skijališta. Ski standard, koji se ogleda u veličini, brojnosti i opremljenosti skijaških staza, komfornom smještaju i obilju pratećih sadržaja, ima svoju cijenu, pa gornje granice gotovo da i nema.
Oni, pak, kojima cijena nije bitna troše tako na zimovanje bez problema po osobi koliko prosječna obitelj za sve svoje članove. Većini je, dakako, bitno koliko što košta, pa svoje goste imaju i jeftinija slovačka ili francuska skijališta, a neki se svake zime zadovolje i bosanskim ili domaćim skijalištima.
Na Jahorini, recimo, dnevna ski karta vikendom stoji oko 150 kuna, na Platku i Sljemenu čak i manje.
– Iako pravog snijega još nema i topovima je zasad zasniježena samo staza s baby liftom duga 160 metara, gostiju ima. Pogotovo vikendom. Uglavnom nam dolaze Riječani, Istrani i Zagrepčani, ali naiđe i pokoji stranac, Austrijanac, Slovenac, Talijan, pa čak i Nijemac.
To su uglavnom gosti koji su ljeti već dobro upoznali Hrvatsku, pa našu zemlju sad pomalo istražuju i zimi – otkriva voditelj Velikog doma na Platku Antonio Malatestinić.
Računica je jednostavna. Pogotovo za one koji ne traže vrhunsku skijašku infrastrukturu. Dok za tjedan dana zimovanja na velikim europskim skijalištima trebaju tisuće kuna, na Platku će šest noćenja s doručkom platiti tek nešto više od 700 kuna.
U kavici s mlijekom na tom će skijalištu uživati već za osam kuna, sokovi su po 14, toliko stoji i pola litre točenog piva, a za pizzu, recimo, dostaje 30 kuna. Dnevna ski karta vikendom stoji 130 kuna za odrasle (za djecu 70, a u tjednu 110, odnosno 60 kuna).
Na Sljemenu, gdje je sezona otvorena besplatnim noćnim skijanjem nekoliko dana prije Božića, cijene su još niže. Vikendom odrasli dnevnu ski kartu plaćaju sto, a djeca do 15 godina upola manje. Od ponedjeljka do petka, pak, cijena je 70 za odrasle, a 40 kuna za djecu.
A da je bijela rekreacija zimska zanimacija bez premca mnogim Hrvatima, potvrđuju i u domaćim agencijama, gdje uz stalnu klijentelu uglavnom u dobi od četrdesetak godina, koja ne preskače odlazak na skijanje, svake zime regrutiraju i nove zaljubljenike.
Zna se, pritom, da Istrani, recimo, mahom biraju Italiju; Kronplatz, Alta Badiju i Superske Dolomite te Passo Tonale, dok Zagrepčani češće odlaze u Austriju, u Sillian, Katschberg, Nassfeld, Bad Kleinkirchheim, Saalbach ili skijalište Zell am See. Slovenska skijališta, kazuju u agenciji Atlas, omiljena su za obitelji s manjom djecom, dok Francusku najviše preferiraju mladi kojima su austrijska i talijanska skijališta preskupa.
– U odnosu na prošlu ski sezonu, ove će zime na skijanje nešto više Hrvata – iskustvo je agenata u Atlasu. – Ali, uvjereni smo, brojke bi bile i veće da nije bilo zbrke oko datume završetka školskih praznika – kažu agenti.
Odluka od 14. prosinca, da zimski praznici potraju do 16. siječnja, umjesto do 12. siječnja kako je prvo bilo najavljeno, za mnoge je pala prekasno da opet krenu sa ski-planovima.
>> Opekline od sunca i nezagrijani mišići najveće prijetnje skijašima
Na skijanje idu večinom vlasnici privatnih poduzeća i njihova obitelj . Dok im djelatnici rade za crkavicu oni se bahate i rasipaju novac koji su oteli svojim zaposlenicima.