Jeste li znali da posjetitelji Nacionalnog parka Plitvička jezera na samo dva posto površine imaju uvid u svu prirodnu ljepotu koju taj zadivljujući krajolik ima? No, da bismo mi mogli uživati u tom djeliću raja, djelatnici Nacionalnog parka skrbe ne samo o dijelu Parka čiji su motivi svjetski poznati, već o čitavoj površini od oko 30.000 hektara. Brinu se o svemu, a proučavaju i učinke klimatskih promjena na taj biser prirode kroz niz segmenata, provode aktivnosti kako bi ublažili sve moguće negativne utjecaje na zelenilo i vodu.
Osim klimatskih promjena koje već godinama pokazuju učinak svog djelovanja, zaštitari prirode nose se i s izazovima vremenskih (ne)prilika koje pred njih stavlja svaka godina. Sve češće izraženi vremenski ekstremi, obilna kišna razdoblja u prvoj polovici godine, pa onda oluje i snažan vjetar u srpnju te poplave u kolovozu, utječu na čitavu prirodu. Dobra je stvar u kišnoj godini kakva je bila ova, kažu na Plitvicama, što a zbog silnih kiša ovoga ljeta veličanstveni veliki slap nije ostao bez vode! No, u NP Plitvička jezera kažu da su ove godine u Hrvatskoj učestala bila kišna razdoblja, pogotovo tijekom svibnja i lipnja.
- Srećom, olujnog nevremena, koje bi prouzročilo rušenje stabala, pijavica i poplava na Plitvičkim jezerima, ako gledamo Nacionalni park, nije bilo. Zbog jačih oborina, naravno, narasli bi vodotoci poput rječice koja utječe u jezero Kozjak ili potoka Plitvice koji donosi vodu na veliki slap, ali većih poplava nije bilo. Izdašniji su po količini vode bili i vodotoci Bijele i Crne rijeke, glavni tokovi koji napajaju jezerski sustav odnosno utječu u Prošćansko jezero kao jedan vodotok nazvan Matica - kažu u NP Plitvice. Dodaju i da su visoke temperature zraka zabilježene jednako kao i drugdje u Hrvatskoj, ali da bi mogli govoriti o nekim mogućim razlikama u odnosu na prijašnje godine, čekaju kraj ljeta i analizu uz pomoć podataka Državnog hidrometeorološkog zavoda.
POVEZANI ČLANCI:
- Objavili smo radove o fenologiji i brojnosti vodenih kukaca proizišle iz višegodišnjih istraživanja na vodenim lokalitetima Nacionalnog parka poput izvorišta i lotičkih biotopa izlaznih sedrenih barijera. Prikupljeni podaci govore u prilog tome da određenih promjena ima i da su one vidljive na razini vrste (primjerice vrsta tulara Drusus croaticus) pri čemu se posebno hidrološke prilike izdvajaju kao glavni utjecaj na pojedine svojte. U smislu hidroloških prilika, značajan je utjecaj ekstremno visokih protoka koji nastaju zbog velikih količina padalina i upravo takve situacije vjerojatno uzrokuju pad populacije navedene vrste tulara, ali negativan je učinak i smanjenih protoka odnosno sušnih razdoblja. Ukratko, nikakvi ekstremi nisu dobri za bioraznolikost, ali takve promjene možemo uočiti tek na duljoj vremenskoj skali - ističu u NP Plitvička jezera.
Zasad ne postoji neki razvijeni plan prilagodbi na klimatske ekstreme koji bi za Nacionalni park Plitvička jezera bio drukčiji od bilo kakvih nacionalnih strategija ublažavanja i prilagodbi na klimatske promjene. - Ono što Nacionalni park svakako poduzima, to je kontinuitet praćenja stanja i istraživanja svih sastavnica prirodnih vrijednosti. Jednako tako usmjeravamo se u restauraciju staništa što je iznimno važan pristup jačanju otpornosti prirodnih sustava koji su u prošlosti bili značajno antropogeno izmijenjeni. Prirodni sustavi su zapravo najbolji obrambeni mehanizam protiv klimatskih promjena, a kao Nacionalnom parku nam je cilj takva staništa vratiti u prvobitno stanje.
Posebno je u vodenim ekosustavima, koji su jedan od ključnih ekosustava Nacionalnog parka, potrebno pristupiti restauraciji u obliku uklanjanja pregrada na rijekama kako bi se tokovi rijeka vratili u prirodno stanje čime bolje reagiraju na hidrološke promjene. Restauracija staništa je iznimno zahtjevan projekt u kojemu je potreban veći tim stručnjaka i nadamo se da je takav zahvat moguće realizirati i tako pridonijeti većoj otpornosti staništa i vrsta na klimatske promjene - najavljuju iz najvećeg hrvatskog nacionalnog parka. Kilometrima nizvodno vodeničarsko je naselje Rastoke, sagrađeno na sedrenim barijerama i slapištima na ušću rijeke Slunjčice u Koranu. Krški je to biser koji je čitavim tokom rijeke Slunjčice i kilometrom toka Korane proglašen sada već davne 1964. godine značajnim krajobrazom, a zbog igre vode, slapova i jezera zovu ga malim Plitvicama.
Njime upravlja karlovačka Javna ustanova Natura viva. - Klimatske promjene koje su u svijetu posljednjih godina postale sve intenzivnije i njihov štetan utjecaj na prirodu u značajnom krajobrazu Rastoka na svu sreću nisu toliko vidljive i ne utječu ozbiljnije na bioraznolikost tog područja. Jedine promjene u posljednjih nekoliko godina vezane su uz rast i razvoj vegetacije zbog neravnomjerno raspodijeljenih godišnjih padalina. Dulja sušna razdoblja poput onoga iz 2017. godine uzrokuju, dakako, naglo i ekstenzivno ugibanje i privremeni nestanak pojedinih vrsta, dok dulja kišna razdoblja poput onih u prošle dvije godine i posebice nakon ovogodišnjih olujnih nevremena, koja na svu sreću nisu ozbiljnije pogodila ovaj kraj, uzrokuju prekomjeran, nagli rast i širenje svih biljnih vrsta.
POVEZANI ČLANCI:
Također s većom količinom padalina raste i vodostaj te dolazi i do boljeg razvoja i širenja podvodnih biljaka, od kojih su neke poput puzavog celera rijetke i zaštićene, što ovakve promjene čini ustvari pogodnima za zaštitu i očuvanje pojedinih vrsta - navode u JU Natura viva. Srećom, dodaju, slapišta i sedrene barijere u Rastokama također nisu zahvaćeni nikakvom značajnijom promjenom te nije zamijećeno prekomjerno odronjavanje, osim onoga uzrokovanog prirodnim procesom osedravanja, u kojem je radi stalnog taloženja, rasta, krhkosti i same strukture sedre očekivano da se godišnje dogodi nekoliko manjih odrona, posebice na dijelovima koji su izloženi snažnijim vodenim tokovima. I Javna ustanova Nacionalni park Krka provodi niz aktivnosti vezanih uz mjere ublažavanja posljedica od klimatskih promjena koje su se pokazale učinkovitima u očuvanju prostora nacionalnog parka.
- Brojne su aktivnosti zaštite područja Nacionalnog parka Krka koje omogućavaju pravovremenu reakciju na iznenadne promjene. Primjerice, na mjernim postajama svakodnevno pratimo vodostaj rijeke i temperaturu vode. Rast temperature vode utječe i na promjenu u sastavu i vrsti ribljeg fonda. Dvije ihtiološke studije, kojima se nastojalo utvrditi stanje autohtonih i stanje invazivnih vrsta riba, utvrdile su da povećanje temperature vode više pogoduje invazivnim vrstama. Stoga se iz riječnog ekosustava i dalje provodi selektivan izlov invazivne vrste štuke - kazala je Gordana Goreta, stručna voditeljica Javne ustanove Nacionalni park Krka. Jedna od posljedica klimatskih promjena je i pojava invazivnih vrsta na kopnu, poput pajasena, čija je prisutnost zapažena i na području Parka, pa se 2022. godine JU NP Krka aktivno uključila u njegovo uklanjanje u okviru europskog projekta LIFE CONTRA Ailanthus iako su aktivnosti na suzbijanju pajasena provođene i godinama prije.
- Rast vrijednosti temperature vode, uz niže vrijednosti protoka, utječe i na vegetaciju, naročito uz rijeku i na sedrenim barijerama, što je novi izazov. Obilne padaline pogoduju bržem obrastanju zaštićenog prostora i bržem rastu prizemnog biljnog pokrova. U svakom trenutku se prati stanje, planiraju i realiziraju aktivnosti zaštite u skladu sa situacijom – kaže G. Goreta. U izradi novog plana upravljanja dio aktivnosti posvećen je praćenju klimatskih promjena i njihovu utjecaju na ekosustav Parka. - S tim u vezi, redovito se prati stanje šumskog ekosustava i potencijalne pojave štetnika, koji se javljaju upravo kao posljedica klimatskih promjena. Kako bismo javnost osvijestili o važnosti šuma, ove godine pridružili smo se akciji Rastemo zajedno i 1. svibnja na Skradinskome buku posjetiteljima podijelili tisuću sadnica mladih stabala u sklopu europske inicijative poticanja sadnje tri milijarde stabala za ublažavanje klimatskih promjena.
Izrađen je i Program zaštite, njege i obnove šuma s ciljem očuvanja šumskog ekosustava i reforestacijom opožarenih područja s ciljem bržeg uočavanja i brže reakcije na promjene u prirodi - istaknula je Nella Slavica, ravnateljica Javne ustanove NP Krka. U izradi je i studija "Analiza sušnih vodnih razdoblja rijeke Krke i njihov utjecaj na stanje voda" jer vodni režim rijeke, između ostalog, ovisi i o količini padalina. Najviše kiše pada u zimskom razdoblju, dok su ljeta sušna. Najviši vodostaji su uglavnom u studenome i ožujku, a najniži u kolovozu. - U svibnju ove godine, zbog obilnih kiša zabilježen je najviši vodostaj od kada se provode mjerenja te je 16. svibnja iznosio 254 cm na Skradinskom buku, čime je srušen dotadašnji rekord iz prosinca 2005. kada je vodostaj iznosio 223 cm. Tolika količina vode u svibnju je vrlo neuobičajena za taj dio godine kada vodostaj redovito pada, a temperatura vode raste.
Ekstremna razina vodostaja poplavila je tada pješačke staze, drvene mostiće i pristaništa za brodove, onemogućivši izlete brodovima. Prvi put od proglašenja Nacionalnog parka došlo je do zatvaranja određenih lokaliteta zbog sigurnosti posjetitelja. Jače vremenske nepogode utjecale su i na rušenje manjeg broja stabala, a u tijeku je evidentiranje stabala kojima je narušena stabilnost kako bi se na jesen mogla ukloniti jer bi se pri sljedećem većem nevremenu mogla srušiti. Javna ustanova NP Krka s velikom pažnjom prati promjene u ekosustavima povezane s klimatskim događajima i aktivno provodi mjere njihova ublažavanja. Još jednom bismo istaknuli da se globalni problemi uvjetovani klimatskim promjenama rješavaju i na lokalnoj razini. Svaki pojedinac odgovornim ponašanjem može učiniti mnogo. Ovo je tema od jedinstvenog interesa za čovječanstvo koja poziva na zajedničko djelovanje - zaključila je ravnateljica Nella Slavica.
>> VIDEO Nesvakidašnji kupac: Zmija gmizala po policama u trgovini u Šibeniku
Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja!
