Ako krizni val u punoj snazi pogodi nespremnu Hrvatsku, bez posla bi moglo ostati 150.000 ljudi! Zastrašujuću brojku dobili smo zbrajajući najgore procjene otpuštanja radnika koje su dali čelni ljudi, mahom poslodavci i sindikalci iz djelatnosti koje bi, svi se slažu, prve mogle biti na udaru.

Crni scenarij, vjeruju ekonomski analitičari, uz odgovarajuću reakciju Vlade neće se dogoditi, no otpuštanja će zasigurno biti, a nastradat će u prvom redu radnici na određeno vrijeme i oni koji rade na crno.

Galerija: Gubitak radnih mjesta po djelatnostima

U brodogradilištima je kruh za 160.000 ljudi!

Bajkoviti bijeli scenarij

Još ništa od dogovora o zamrzavanju plaća

Sezonci na udaru
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca procjenjuju da bi prvi val krize mogao odnijeti otprilike 50.000 radnih mjesta. Zbog turističke orijentacije Hrvatske, nakon ljeta u Hrvatskoj moglo bi biti 30-ak tisuća više nezaposlenih, a veliko je pitanje hoće li oni naći posao u proljeće jer se očekuje da će kriza dosta pogoditi i turizam. Predsjednik HUP-a Damir Kuštrak još ne želi u brojkama govoriti o gubicima radnih mjesta jer će se glavni indikatori znati u veljači 2009.

– Jedan dio sezonskih radnika tradicionalno ostane bez posla tijekom zime, a padom poslovne aktivnosti taj broj će se povećati i ako se kriza bude dalje produbljivala, usporit će se ponovno zapošljavanje – kaže Kuštrak.

Ako izostanu najavljene mjere Vlade, usmjerene na pripremu cijelog hrvatskog društva na posljedice svjetske financijske i globalne gospodarske krize, Kuštrak očekuje veliku nelikvidnost, poput one iz 1999.

Ljubo Jurčić, oporbeni saborski zastupnik, odlučan je i tvrdi da do proljeća moramo imati mjere koje će za početak zaustaviti pad proizvodnje, a poslije je povećavati. Iako ne želi nagađati o brojkama, kaže da bi 50.000 radnih mjesta moglo biti izgubljeno do jeseni 2009.


Foto: Goran Kovačić

– Promjenom vlasništva dosadašnji dobavljači mogu izgubiti svoje pozicije, čak i ugovore s brodogradilištem. Najlošiji je scenarij da kupac nema interes za industriju dobavljača, možda ima svoju mrežu dobavljača ili trguje nekretninama – kažu u Hrvatskom klasteru brodogradnje. Drvna industrija, kojoj ni dosad nisu cvjetale ruže, ali se lani barem domogla subvencija, na rubu je propasti.

– Mi plaćamo danak izvoznoj orijentaciji. Svi tvrde kako nas samo izvoz i domaća proizvodnja mogu spasiti, a sad nikoga nije briga za izvoznike. Dok država nešto poduzme, svi ćemo propasti – ogorčeni su drvoprerađivači. Država ih, tvrde, nikad nije tretirala kao dobavljača u javnom sektoru. Svugdje su se podržavali uvozni lobiji, kojima pogoduje i tečaj kune, dok su oni, kao jedna od rijetkih gospodarskih grana, ostvarivali suficit u izvozu, koji su u zadnje četiri godine povećali 100 posto.

No, otkako je krenula najava krize, graditeljstvo i za ono malo što je radila na domaćem tržištu više uopće ne plaća drvnu industriju. HBOR je zabranio nove kreditne plasmane i prekid obnove postojećih kredita pripreme i naplate izvoznih poslova, dok su inozemne narudžbe pale za 40-60 posto, a od 56 milijuna kuna obećanih poticaja resornog ministarstva ovoj godini isplaćeno je svega 20-ak posto. Najmanje 10 velikih tvrtki Udruženja drvoprerađivača pri HGK ovih je dana najavilo masovne otkaze, a kad krene totalni raspad sistema, do konca 2009. bez posla će ostati trećina zaposlenih i više od trećine tvrtki.


Foto: Goran Kovačić

Ništa bez pomoći
– Nije recesija nepobjediva. No, kako tri četvrtine tekstilaca radi uglavnom lohn poslove, ne pronađe li se rješenje, može se očekivati da će preživjeti samo oni koji budu znali osluškivati tržište i rasporediti se po kupovnim razredima – kaže Svjetlana Šokčević, predsjednica Sindikata tekstilaca.

Poželjni partneri poput Varteksa uvijek će, tvrdi, imati posla, no problem sektora je i to što se u njemu ne stvara velika dodana vrijednost, te kad se plati dobavljačima i radnicima, ništa ne ostane. Država je u 2009. obećala i pomoć tekstilcima, no vjerojatnije je da će ih poslodavci iskoristiti za otpremnine i pozatvarati dio tvornica, tvrde u Sindikatu TOKG.

– U krizi uvijek prvo strada graditeljstvo. Država bi se sada trebala ponašati kao dobar investitor i ulagati u brzopovratne projekte – u manje infrastrukturne projekte (vodovode, kanalizacije...), jer su to radno intenzivniji projekti koji angažiraju više tvrtki – kaže Boris Čupić, predsjednik Udruge poslodavaca graditeljstva.

Za radna mjesta vjerojatno se ne treba bojati samo 300.000 zaposlenih u javnom sektoru, a najcrnji dani – u tim su branšama već i počeli – čekaju građevince, tekstilnu i drvoprerađivačku industriju te turističke djelatnike – tvrdi Damir Kuštrak te dodaje da će se neprihvaćanje zamrzavanje plaća u državnim i javnim službama odraziti tako da će gospodarska kriza svima smanjiti plaće i nominalno i realno. Razmjeri gospodarske krize zasad se samo naziru. Jasno je, naime, kako će najveći teret neizbježne recesije pasti na leđa građana koji će ostati bez plaća i radnih mjesta. Šukerov program uštede od 13,2 milijarde kuna na državnom proračunu domaćem će gospodarstvu donijeti manje prihode jer veliki dio investicija pokreće javni sektor.

pokazalo istraživanje

Vjerojatno ste cijeli život krivo mjerili krvni tlak: Ovako ćete dobiti točne rezultate

Video sadržaj

POZNAT RAZLOG

Luka Cindrić i još dvojica hrvatskih rukometaša dobili zabranu dolaska u reprezentaciju

Video sadržaj

'KAKVA OBITELJ'

Maja Lena Lopatny podijelila fotografiju s partnerom i kćerkicom, jedan detalj oduševio njene pratitelje

Nova metoda

Jednostavno je i sigurno za korištenje, no većina Hrvata je još uvijek skeptična: 'Više ne nosim klasičan novčanik'

Podcast Pričajmo o novcu

Kako se influencerica snalazi u svijetu financija? Matea Frajsberger otkrila svoje trikove za štednju

Kinezima zatvorili gradilište velike tvornice. Radnici spavali bez madraca, više od 30 ljudi na jedan zahod…