Diskriminacija spolnih manjina u Europi je u porastu, usprkos deklarativnoj zaštiti prava, pokazalo je najnovije izvješće belgijske nevladine organizacije ILGA. Rangirajući države prema toleranciji, pozitivnom aspektu odnosa sa sudržavljanima, Hrvatska našla u gornjoj trećini ljestvice, tik uz Finsku: postotak poštivanja prava spolnih manjina procjenjen je na 48 posto. Na vrhu ljestvice nalazi se Velika Britanija u kojoj tolerancija prema ovoj grupi iznosi 77 posto, a na začelju su pak Makedonija i Kosovo ali i Italija. Hrvatska je u regiji najtolerantnija država. Od susjednih zemalja, Slovenija je na 35 posto, Srbija na 20, a Bosna i Hercegovina na 25 posto.
Društvena osuda
Zabrinjavajuće je što i u vodećoj državi, Velikoj Britaniji, rezultat stoji na zapravo vrlo loših 77 posto, jer kod poštivanja nečijih prava nema polovičnih rješenja: ona se poštuju ili ne. Zbog takvih rezultata iz ILGA-e su naveli kako je u nekim područjima postignut napredak, ali da trendovi ukazuju na opći porast kako diskriminacije, tako i verbalnih i fizičkih napada na pripadnike seksualnih manjina.
– Nasilje protiv LGBT osoba je istinski paneuropski fenomen, motiviran nacionalizmom, tradicionalizmom i vjerskim fundamentalizmom – navodi se istraživanju. Među negativnim primjerima je Mađarska, u kojoj je parlament izbrisao seksualne manjine iz zakona o sprečavanju diskriminacije, uz istovremeno povećan broj slučajeva prijetnji i nasilja prema LGBT osobama od desnih ekstremista. Oštre kritike pretrpjela je Grčka, gdje pripadnici neonacističke Zlatne zore napadaju imigrante, tamnoputije i seksualne manjine, a prozvana je i Bugarska, u kojoj je “govor mržnje prema LGBT osobama sasvim uobičajen čak i kod nosilaca najviših javnih funkcija“.
Iako su manje tradicionalne države, poput Nizozemske, ipak ne jamče sigurnu zonu za spolne manjine - svaka druga LGBT osoba koja živi u toj državi boji se javno pokazati svoju seksualnu orijentaciju zbog društvene osude.
Francuski primjer
Korak naprijed, dva nazad, tako bi se mogla sažeti situacija u Francuskoj. Nakon legalizacije istospolnih brakova, uslijedile su prijetnje i diskriminacija. Unatoč zakonskim okvirima kao i proklamiranoj jednakosti, institucije EU u ovom su pitanju podbacile, smatraju iz belgijske organizacije. Apsolutno ni jedna institucija ne promovira antidiskriminacijsku politiku s obzirom na LGTB populaciju. Izuzetak je tek Europski parlament. No ni on, kao ni ostale institucije, nema strategiju rješavanja problema diskriminacije dijela svojih građana.
>> Pogodite koja je država najmanje tolerantna prema drugim rasama
>>Zagreb je tolerantan, unatoč rasističkim dobacivanjima!
>> Ima li većina pravo raditi što želi?
