Sveučilište u Slavonskom Brodu, najmlađa javna visokoobrazovna institucija u Hrvatskoj, proslavilo je ovih dana svoj treći rođendan. Sveučilište je svoju djelatnost počelo obavljati 3. kolovoza 2020., kada je upisano u sudski registar, a jedinstveno je po grbu u kojem se nalazi lik najveće hrvatske spisateljice za djecu Ivane Brlić-Mažuranić. Nastalo je spajanjem Veleučilišta u Slavonskom Brodu te Strojarskog fakulteta i dislociranog studija Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Dan utemeljenja sveučilišta je u Slavonskom Brodu ocijenjen povijesnim.
Posao u Đuri Đakoviću
Osnivanjem sveučilišta ovaj je grad napokon dobio funkciju kakvu gradovi slične veličine u Hrvatskoj otprije imaju. Međutim, deveto javno sveučilište u Hrvatskoj mnogi su dočekali sa skepsom, a mnogi su i danas sumnjičavi prema potrebi njegova osnivanja. Je li ono u ove tri godine opravdalo svoje postojanje? Na Sveučilištu tvrde da jest. Jer, što je društvo bez mladih, perspektivnih i visokoobrazovanih ljudi?
Svjedoci smo, kažu, da se broj stanovnika Hrvatske smanjuje, ali slična je situacija i u zemljama okruženja, pa i u cijeloj Europskoj uniji. Zadatak je države da taj trend uspore, zaustave i preokrenu, a to je, ističu, moguće kvalitetnim obrazovanjem na svim razinama, ali i poticajnim okruženjem u gospodarstvu koje će zadržati mlade školovane ljude te lokalnim i nacionalnom politikama koje će za sve to stvoriti pretpostavke.
– Dijete se rodilo. Naše sveučilište je rođeno, ima tri godine, odrasta i raste svakoga dana. Možemo vidjeti kako napreduje. Lokalna i nacionalna zajednica treba to dijete prihvatiti, odgajati ga i ono će donijeti radost i novu vrijednost. Na tom djetetu je budućnost svih nas. Znam da je bilo onih koji su propitkivali opravdanost osnivanja sveučilišta, ali ako mi ne ulažemo u obrazovanje toga djeteta, figurativno rečeno, ako mi to dijete ne hranimo i ne posvećujemo mu pažnju, onda nećemo dobiti ono što svaki roditelj očekuje. Onda će to otići možda u nekom drugom smjeru, nerijetko u neželjenom – kaže prof. dr. sc. Ivan Samardžić, rektor Sveučilišta u Slavonskom Brodu.
Početak rada sveučilišta s velikim je ambicijama dočekan u gradu i županiji. Vjerovalo se da će u Brod dolaziti brojni studenti iz drugih krajeva Hrvatske, pa i inozemstva, prvenstveno iz Bosne i Hercegovine. Očekivale su se brojne dobrobiti, ne samo u akademskom nego i u gospodarskom smislu, povećanje potrošnje, najma stanova i cijeli spektar drugih benefita.
Brojke govore da danas na brodskom sveučilištu studira 2200 studenata, što je znatno manje od planiranih 4000.
Brodsko sveučilište mladim ljudima nudi mogućnost studiranja novih atraktivnih studijskih programa kao što su sveučilišni studiji ekonomije te ekoinženjerstva i zaštite prirode, a otprije su tu i rani i predškolski odgoj i obrazovanje, učiteljski studij te strojarski fakultet s lepezom različitih studijskih programa.
Ovogodišnji upisni rok pokazao je da solidan interes vlada za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, gdje je upisano 58 brucoša.
Zanimanje za ostale studije – strojarstvo, učiteljski te informatiku i informacijske tehnologije (upravo počinje druga generacija) na razini je prošle godine. Na ekoinženjerstvu i zaštiti prirode očekivao se veći odaziv brucoša, ali prijavilo ih se tek desetak, dok je na strojarstvu sa 70-ak upisanih studenata primjetan pad u odnosu na 2017. godinu, kada se u prvu godinu upisalo 160 studenata. Stoga je otvoren i treći upisni rok.
Na Sveučilištu priznaju kako su im upisne kvote bile preambiciozne i kako će ih morati smanjivati, ali napominju kako je isti slučaj i s ostalim sveučilištima. U cijeloj je Hrvatskoj osam posto studenata manje u odnosu na prethodnu akademsku godinu, a brojke su u prosjeku slične i kod njih.
– Moramo biti realni – predviđanja da ćemo imati 10.000 studenata bila su prenapuhana. Međutim, i mlado sveučilište ima svoje prednosti, a to su fleksibilnost, bolja organizacija, bolja komunikacija sa studentima. Velika sveučilišta nemaju tu povlasticu. Nažalost, i oni koji su u poziciji da upišu studij često se odlučuju na odlazak izvan Hrvatske – objašnjava Samardžić.
Na svečanoj sjednici Senata Sveučilišta nagrađeni su najuspješniji studenti u generaciji. Jedan od njih je i Domagoj Kokić, koji je diplomirao na Strojarskom fakultetu i ubrzo se zaposlio u Specijalnim vozilima Đure Đakovića, tvrtki koja se nalazi svega nekoliko metara od prostorija Sveučilišta.
– Vrijedi se pokazati, jer uloženi trud se na kraju isplati. Zadovoljan sam poslom i vjerujem da će mi karijera ići u dobrom smjeru. Fakultet nam daje određena temeljna teorijska znanja koja na poslu možemo nadograditi. To je ono što ja sada upravo radim. Počeo sam raditi prije dva mjeseca i stalno nadograđujem svoje znanje – rekao je Kokić.
POVEZANI ČLANCI:
Neadekvatan studentski dom
Što se tiče ekipiranosti nastavnog kadra, u akademskoj godini koja slijedi očekuju reakreditaciju, jer raspolažu minimalnim brojem ljudi. Nastavnika, ali i tehničkog i administrativnog osoblja znatno je manje nego na ostalim visokim učilištima i sveučilištima. Na učiteljskim studijima u 20 godina nisu imali niti jednog zaposlenog, a u protekle tri godine imaju 12 djelatnika, ali taj pomak dijelom su ostvarili vlastitim sredstvima.
Trenutačno je pitanje svih pitanja smještaj studenata, odnosno studentski dom. Postojeći nije adekvatan, njegove su mogućnosti ispod svih razina i kriterija i, ako uskoro ne dobiju novi, teško je očekivati privlačenje domaćih i stranih studenata.
Na brodskom sveučilištu žele motivirati mlade ljude da ostanu u Slavonskom Brodu, Slavoniji i Hrvatskoj. Žele ih potaknuti da ovdje studiraju, završe studije, osnuju obitelji i nastave živjeti tu kako bi svi skupa imali sigurnu i kvalitetnu budućnost. Imaju iza sebe rezultate, a ciljevi koje su si postavili plemeniti su, realni i poželjni.
Zahvalni su na svakoj pomoći koju dobivaju, ali ta sredstva su, kažu, kap u moru potreba. Dok se stanje ne popravi, ne preostaje im drugo do da budu strpljivi, mole, bore se i čekaju.
– Mi radimo ono što najbolje znamo i nastavit ćemo tako i dalje. Pomaci se vide. Osobno bih želio puno više, jer vremena je onoliko koliko ima, ali nama je to vrijeme kratko. Mi želimo u što kraćem vremenu napraviti što više i napraviti od našeg sveučilišta mjesto poželjno za studiranje – zaključio je rektor Samardžić.
VIDEO: Apsurdna situacija na suđenju Zavadlavu: Sud ne može pronaći snimke krvavog pohoda, a on se nelagodno smješka
