Približno 240 tisuća zaposlenih u javnom sektoru u travnju bi trebalo dobiti prvu plaću prema odredbama novog Zakona o plaćama, ali njihovi sindikalisti tvrde da ni uz najbolju volju ne mogu naslutiti kakva ih plaća čeka. Vlada ima namjeru zakon donijeti po hitnom postupku pa ministar rada Mirando Mrsić i o njemu neko vrijeme pregovara sa sindikalistima. Jedanaest sindikata javnog sektora jučer se javno distanciralo te je uputilo niz primjedbi na nacrt zakonskog prijedloga. Kako se bliže zadani rokovi za donošenje, sve je manje izgleda za konsenzus i oko drugog važnog zakona iz radnog paketa jer su radnički predstavnici već digli ruke od pregovora o Zakonu o radu, a oštri su i u kritikama na ozakonjenje tzv. mini poslova.
Isti posao, ista plaća
Novi zakon o plaćama trebao bi zamijeniti dvadesetak različitih drugih propisa, ali ni on sam još ne daje jasnu sliku na što država godišnje troši oko 22 milijarde kuna. Plaća bi trebala biti umnožak osnovice i koeficijenta, ali osim formule i načela, zakonom se neće propisati nijedan od tih elemenata. Osnovica bi trebala biti rezultat dogovora i kolektivnog pregovaranja, a koeficijenti će se naknadno utvrditi uredbom Vlade. U zakonu će biti samo dužnosnički koeficijenti, plan je da se izglasa do kraja prosinca i od siječnja stupi na snagu. Nakon toga teče rok od 60 dana za donošenje pratećih dokumenata i još 30 dana da se svakom od 240 tisuća zaposlenih uruči individualni ugovor o radu s glavnim elementima plaće. Tek će tada zaposleni znati jesu li u nižem, višem ili vodećem platnom razredu od deset, koliko ih se predviđa.
– Donijet ćemo zakon prema kojemu će se isti poslovi jednako plaćati – najavio je ministar Mirando Mrsić koji kaže da su plaće sada regulirane golemim brojem propisa, što otežava transparentnost i nadzor. Sindikati su nezadovoljni “kvalitetom, tijekom i načinom provedbe konzultacija” te su poručili da će nastaviti konzultacije ako se sačuva razina dostignutih individualnih plaća i uvaži stečevina kolektivnog pregovaranja.
Dodatne uštede
S obzirom na razlike koje postoje po pojedinim sustavima i ograničenja koja su predviđena u zakonu, to će se teško postići. Ministar Mrsić odgovara da pregovori o plaći neće biti svedeni na samo nekoliko pitanja s obzirom na to da će se osnovica i dodaci za posebne uvjete rada, uvećanje plaće za prekovremeni rad, rad subotom, blagdanom itd. ugovarati kolektivnim ugovorom. Bez obzira na to što je u proračunu navedeno da za troškove rada odlazi 21,4 milijarde kuna, predlagač zakona kaže da “ne može precizno procijeniti iznos ukupnih sredstava koja se godišnje isplaćuju za sve zaposlene u javnom sektoru” jer se ona osiguravaju i kroz proračun i kroz aktivnosti pojedinih tijela. Ipak, “sa sigurnošću predviđaju” da zakon neće iziskivati osiguranje dodatnih sredstava, već će donijeti “određene uštede”. Kolike, vidjet će se tek u travnju ako do tada svi u lancu odrade svoje zadaće. Nije naodmet podsjetiti da će do travnja u Zagreb stići i preporuke Europske komisije vezane uz proceduru prekomjernog deficita koje bi mogle uključivati dodatne uštede na zaposlenima. Na Markovu trgu zasad ne planiraju štedjeti dodatnim rezanjem plaća, već privatizacijom pojedinih službi.
Lijepo je ovo pročitat da se vrli političari bave sami sobom.Samo mi nije jasno u koji platni razred spadaju kontejneraši sa VSS, a u koji oni sa SSS.