ENERGETSKA UNIJA

Najveći energetski projekt EU od 1951.

Maroš Šefčovič
Foto: Reuters/PIXSELL
26.02.2015.
u 15:15

Hrvatska ima šansu da pretvori Omišalj u ulaznu točku za ukapljeni plin

Europska komisija predstavila je jučer plan o stvaranju energetske unije koji je odmah proglašen najvećom promjenom u energetskom sektoru Europe u posljednjih 50 godina. Neke države, poput Mađarske, u tom planu već vide mogućnost da ostanu bez dodatnog dijela svoga suvereniteta, no mnogi drugi u planu vide svjetlu budućnost u kojoj će umjesto rascjepkanih nacionalnih tržišta energije postojati jedno jedinstveno energetsko tržište EU, kojim će plin, nafta i struja slobodno kolati u svaki kutak 28 država članica. Kao najveći poticaj Europskoj komisiji da pokrene ovako značajan plan poslužila je konfrontacija EU s Rusijom, velikim opskrbljivačem plina i nafte, nakon ilegalne anekcije Krima i eskalacije sukoba u Ukrajini.

– Danas pokrećemo najambiciozniji europski energetski projekt još od stvaranja Zajednice za ugljen i čelik – rekao je potpredsjednik Komisije Maroš Šefčovič (na slici) spominjući zajednicu stvorenu 1951. iz koje se izrodila današnja Europska unija.

Energetska unija temelji se na prekograničnom povezivanju infrastrukturnih sustava, a važnu ulogu u jačanju sigurnosti opskrbe plinom igrat će LNG terminali, pri čemu Hrvatska ima šansu da pretvori Omišalj na Krku u ulaznu točku za ukapljeni plin za niz okolnih država. Komisija također želi sebi prisvojiti nove ovlasti po kojima bi sudjelovala u pregovorima koje države članice EU vode s trećim zemljama, primjerice s Rusijom prilikom sklapanja ugovora o opskrbi plinom.

– Na primjeru međudržavnih ugovora o projektu Južni tok uvjerili smo se da naknadne konzultacije nisu dovoljne, da Komisija treba biti dio pregovaračkog tima u vrijeme dok se tako važne stvari pregovaraju između država i vlada – objasnio je jučer potpredsjednik EK Maroš Šefčovič.

Velika novost je mogućnost uvođenja kolektivnog pregovaranja o kupnji plina. Ideja je da više država EU zbroji svoju potražnju i kupuje zajedničku količinu plina od Rusije, nadajući se tako boljoj cijeni. No, iako su mnoge istočne članice EU za takvu ideju, mnoge zapadne nisu, pa i unutar Komisije postoji rasprava o tom pitanju. Zasad je EK sklona tome da takvo kolektivno udruživanje bude na dobrovoljnoj osnovi.

>> Europski novac i američki lobisti sagradit će LNG terminal na Krku

>> Junckerov fond hit: Članice prijavile 2000 projekata vrijednih 1300 mlrd. eura

Komentara 6

DJ
djurex
16:26 26.02.2015.

ja ne znam sta ce trebat ova eu jos da uradi da vecina hrvata shvati da su izmanipulirani od strane pojedinih politicara i medija...dali ste se uvuci u euslaviju nakon toliko sanjane i opjevane nezavisnosti.. danas ste nezavisni toliko da necete namjerno da vidite da vam se vise u drzavi pita eu birokratic 3.klase nego vlastiti narod ili institucije.. naravno okupirani ste svakodnevnom borbom da prezivite da bi vas se u tom stanju moglo privesti kao pojacanje ostalim eu ovcama..

Avatar Jorge
Jorge
19:53 09.03.2015.

Nešto se ne sjećam da se Komisija nametala pri dogovaranju Sjevernog toka...

Avatar d-ano
d-ano
10:35 27.02.2015.

Tresla se brda rodio se mis,,,,,,

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije