Najveći su gubitnici ovih izbora, uz Most kao najnesretnije gubitnike, 335.938 birača ili 31,28 posto onih koji su glasovali, a nisu dobili svog zastupnika u Europskom parlamentu. Dok ih je 2014. godine bilo “samo” 177.350. Podjednako je “bačenih” glasova i ljevice i desnice, s tim da su se glasovi potonjih okupili oko Mosta, Marijane Petir i Neovisnih za Hrvatsku, dok je oko 150 tisuća glasova na ljevici podijelilo sedam, osam listi.
U tom je bazenu i izvor senzacionalnog uspjeha samouvjerenog, odlučnog i retorički potentnog Mislava Kolakušića koji je s ciljanim porukama privukao veliki broj birača koji traže novo “lice promjena”. Izbori su, bez obzira na rezultate, pokazali da jednako i na ljevici i na desnici, postoji većina nezadovoljnih koja traži nešto novo umjesto učmalih i na svim razinama umreženih političkih struktura. Ali, zajedničko im je da lutaju s cvijeta na cvijet i nikako da nađu “svoju” livadu, pa su ih i ovaj put raspršile pretjerane ambicije pojedinaca.
Zato su se HDZ i SDP otimali za 12. mandat te je HDZ, iako je osvojio 14.000 glasova više nego 2014. umalo osvojio i peti mandat, dok je SDP s oko 11.000 manje glasova osvojio dva mandata više nego 2014. godine. Zato je i Amsterdamska koalicija sa 55.806 glasova osvojila mandat, a HDSSB-ova koalicija 2014. nije unatoč 63.437 glasova. Istodobno, Most je dobio 50.257 glasova, dok je SDP po D’Hondtu s 13 glasova manje, dobio svoj četvrti, odnosni 12. hrvatski mandat, jer Most ne konkurira s obzirom na to da nisu prešli prag od 5 posto. Nedostajalo im je 3443 glasa uz 50.257 osvojenih. HDZ-u je falilo 1430 glasova za peti mandat. Možda im ga je uzeo uspješan sindikalni referendum koji je poticajno utjecao na izlaznost birača, ili pokoja Kuščevićeva riječ viška.
VIDEO Ankica Mamić o rezultatima
SDP je najviše profitirao od disperzije glasova. Četvrti mandat donijela im je Mirela Holy, etički osporavana i unutar SDP-a. I to je razlog što je, s obzirom na notornu situaciju u SDP-u, za euforiju Davora Bernardića, kojem su i tri mandata dosta značila. Agoniji je došao kraj! Bernardić će se čvrsto držati u sedlu na čelu SDP-a do sljedećih parlamentarnih izbora. S tim da izuzetan rezultatski dojam prikriva činjenicu da su osvojili manje glasova nego njihovi kandidati na koalicijskoj listi 2014. i to kad je SDP bio na vlasti.
I Amsterdamska koalicija je profitirala od distribucije glasova na ljevici, ali i desnici. To je ponajviše rezultat IDS-ova Valtera Flege, ali im je mandat donio Zoran Bahtijarević s 8485 glasova. Krešo Beljak i Anka Mrak Taritaš s po 5600 glasova mogu se kriti iza liste, ali podbacili su. Nesuđenu gradonačelnicu Zagreba Bahtijarević je potukao i u metropoli osvojivši 2705 glasova, dok je Anka Mrak Taritaš dobila tek 1840 glasova (na parlamentarnima 16.373 u izbornoj jedinici), a Beljak 1128 (11.992 dobio 2016.). Političke afere i podjele ipak su uzele danak.
U velikoj konkurenciji na ljevici, valja tražiti i neuspjeh medijski favorizirane, a anketno “rubne” Dalije Orešković, čiji projekt Start očito nije uspio. Premda s 13.782 glasa, u odnosu na mnoge “veličine” na ljevici, za nju ipak ima budućnosti. Marijana Petir bi donijela mandat svakome na desnici, a pomrsila je račune mnogima. Osvojila je 8500 glasova manje nego koalicija sedam stranaka njezine bivše stranke. Rezultat Neovisnih za Hrvatsku trebao bi ih spustiti na zemlju,dok je Ruža Tomašić potvrdila status desničarske zvijezde.
VIDEO Biljana Borzan o izborima
I HDZ-ova desnica može biti zadovoljna rezultatima izbora. Angela Merkel očigledno nije pomogla Andreju Plenkoviću, ako njezin dolazak nije i odmogao. Birače centra to nije fasciniralo, već su to vidjeli kod Ive Sanadera i Jadranke Kosor, a njezina je pojava na desnici, pa i HDZ-ovoj iritantna.
Relativna pobjeda i čak nešto veći broj glasova nego čistih HDZ-ovih na izborima 2014. godine i solidan rezultat Karla Resslera, slabašan je alibi za Plenkovića. HDZ je kažnjen za ucjenjivanje Marijane Petir. Više bi HDZ imao koristi od nje na svojoj listi, nego ona sama, jer bi im donijela peti mandat. Iako Marijana Petir nije uspjela, desnica će se otimati za nju. Kad je riječ o pojedincima, birači su očigledno pokazali da cijene dosljednost, kako kod Marijane Petir, tako i kod Ruže Tomašić i Mislava Kolakušića, ali i nova lica.
Sramotno je da je prag isti za jednu neovisnu Petir i 8 stranaka objedinjenih u nekakvoj Amsterdamskoj koaliciji ( da ne napišem neki drugi naziv i dobijem karton ) !