Novi Prekršajni zakon, koji je na snazi od lanjskog lipnja, kad je riječ o naplati kazni za prometne prekršaje, pokazao se i te kako učinkovitim. Njime se vozače stimulira da plate kaznu na licu mjesta ili u roku od tri dana te im se tada kazna za prometne prekršaje do 2000 kuna smanjuje na 50 posto. Prema podacima MUP-a, 2012. je samo 13,2% vozača kazne plaćalo na licu mjesta, a danas oko trećina vozača kaznu za prekršaj plaća na licu mjesta ili u roku od tri dana. Kada se gledaju vrste prekršaja, gotovo polovica vozača koji su vozili brzinom iznad dopuštene kaznu plaća odmah.
Proračun se puni
Tako je od 1. siječnja do 15 kolovoza 2014. na licu mjesta ili u roku od tri dana naplaćeno 83.217 takvih prekršaja, odnosno njih 48%. Dobro za proračun u koji brzo “sjeda” novac, ali i za prekršitelje koji tako plate upola manju kaznu. Otkako je na snazi novi Prekršajni zakon, od 1. lipnja 2013. do 1. lipnja 2014. počinjeno je ukupno 822.149 prekršaja, a na licu mjesta ili u roku od tri dana naplaćene su kazne za 230.992 takva prekršaja ili njih 28%, kažu u MUP-u. Za prekršaje za koje je propisana kazna od 2000 do 5000 kuna izdaje se prekršajni nalog, a ako je vozač plati odmah, plaća dvije trećine kazne. Ako građani dragovoljno ne plate kaznu, troškovi rastu. Provodi se ovrha na njihovim računima koju radi Fina i koja je u tome efikasna. Za najteže prekršaje, vožnju u pijanom stanju s više od 1,5 promila, vožnju pod utjecajem droga i opijata... nema mogućnosti plaćanja manje kazne.
O krivnji vozača
Najčešći prekršaj koji su vozači počinili u 2014., a tako je bilo i minulih godina, bila je vožnja brzinom iznad dopuštene. Slijedi nepostupanje prema prometnom znaku, nevezivanje sigurnosnim pojasom, razgovaranje na mobitel u vožnji te nepropisno zaustavljanje ili parkiranje. Prof. Ivan Dadić sa zagrebačkog Prometnog fakulteta slaže se da je Prekršajni zakon dao dobre rezultate, ali smatra kako su za prosječne građane kazne za prekršaje previsoke, dok djeci bogatih nije problem plaćati takve kazne.
– Nisu samo vozači krivi za kršenje propisa i nesreće jer kod nas su neizravni krivci i oni koji loše rade prometne projekte, infrastrukturu. Naši prosječni vozači slični su europskima, ali odgovorni za projektiranje cesta lošiji su nego oni u europskim zemljama. Naša istraživanja pokazuju da su neizravni krivci odgovorni za najmanje trećinu nesreća – kaže prof. Dadić. Na upit jesu li nam vozači neodgovorni s obzirom na to da je prekoračenje brzine najčešći prekršaj, Dadić uzvraća:
– Ne bih to rekao jer policija često lovi vozače tamo gdje zna da će malo brže voziti, gdje upadnu u zasjedu, a i na nekim mjestima stavljena su preniska ograničenja brzine.
>>Stručnjaci: Cijene parkiranja ovisno o vozilu, ili tarifa, da biramo svoju potrošnju
Uskandinavskim zemljama novčana kazna za prometni prekršaj bez konretne štete,određuje se u postocima od primanja prekršitelja..Na cesti kroz moje naselje kontrola brzine vrši 1 km prije opasnog zavoja na kojem je brzina ogranićena na 40 km. Na tom nepreglednom zavoju vozi se po punoj središnjoj crti i ne vidi se od vožnje po njoj. Imaju videro tehniku, ali im nije cilj sprečiti nesreću u zavoju (sletanje, sudari) već na ravnom dijelu ceste ubirati novce.