Kad je riječ o porocima ili ovisnostima, Hrvati su u vrhu ljestvice među zemljama EU po pušenju cigareta, u zlatnoj sredini po tome koliko je građana barem jednom u životu pušilo marihuanu. Iako po ispijanju alkohola dobro stojimo u odnosu na druge zemlje EU, prof. dr. Slavko Sakoman ističe da je stvarno stanje lošije jer imamo malo alkoholičara u tretmanu i upozorava da je smanjenje potrošnje alkohola zamijenjeno enormnim rastom potrošnje psihoaktivnih lijekova. Istraživanje o izloženosti sredstvima ovisnosti objavljeno je u posljednjem broju Društvenih istraživanja pod nazivom “Prevalencija sredstva ovisnosti u općoj populaciji i usporedba s drugim europskim zemljama”.
Kad se budžet puni...
Uz Sakomana, autori su znanstveni suradnici s instituta Pilar Renata Glavak Tkalić i Geran-Marko Miletić. Istraživanje je provedeno na uzorku od 4756 građana u dobi od 15 i 64 godine, a podaci iz zemalja EU dobiveni su iz specijalnog Eurobarometra iz 2012. i iz biltena Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti 2012. U mjesecu koji je prethodio istraživanju, 37,4 % ispitanih je pušilo cigarete. Po pušenju cigareta u vrhu smo Europe nakon Grčke, Bugarske, Latvije, Luksemburga...
– Društvene restrikcije prema pušenju cigareta u nas su došle puno kasnije nego u većini zemalja EU i kontrola provedbe tih restrikcija manje je radikalna. Država je ambivalentna prema pušenju zbog punjenja budžeta jer ne možete istodobno puniti budžet i očekivati smanjenju potrošnju cigareta. Pušenje cigareta nije dovoljno stigmatizirano kao nezdrav način života, da bi se pušači osjećali neugodno, a tinejdžeri sramili što puše. Stoga TDR ima odličnu poziciju... – kaže prof. dr. sc. Sakoman.
Autor: Daniel Kasap/PIXSELL
Po pijenju alkohola prednjače Danska, Švedska Nizozemska, a u nas je 60,8% ljudi pilo alkohol u mjesecu prije istraživanja i tu smo ispod prosjeka EU od 70,3 %.
– Po izloženosti alkoholu prednjači elitno europsko društvo, skandinavske zemlje. Nije bitno imati pun džep jer mnogo stvari ljude čini radosnima ili praznima. Na sjeveru su zime hladne, sunca nema. Norvežani su skloni vikend-opijanju. U Finskoj možete vidjeti razvaljene ljude koji se smrzavaju i prose da bi kupili piće. U nas je stanje bolje zaslugom pokojnog prof. Hudolina jer se zahvaljujući njemu promijenio društveni stav prema pijenju kao nečem štetnom. Prof. Hudolin danas je sinonim za odnos čovjeka prema piću. Ljude je uozbiljila veća društvena kontrola i strah za radno mjesto te opasnosti u prometu, no problem je što smo u RH po izloženosti mladih alkoholu u vrhu Europe. Loša je kvaliteta propisa koja ograničava dostupnost alkohola mladima – govori dr. Sakoman. Upozorava i da je situacija u nas lošija nego što podaci pokazuju jer:
– Bolja je pokrivenost liječenjem heroinskih ovisnika nego alkoholičara kojih je malo u tretmanu i teže ih je dobiti na liječenje. Na čitavoj obali nemamo specijalističke ambulante za liječenje alkoholičara, a za vrijeme prof. Hudolina imali smo dispanzere za njih. Uz to, smanjenje potrošnje pića zamijenjeno je enormnim rastom potrošnje, apaurina, normabela, leksaurina...
Bolja prevencija
Radili smo istraživanje s dvadesetak obiteljskih liječnika i ustanovljeno je da imaju ukupno 3500 osoba koje redovito uzimaju psihoaktivne lijekove. Lijekove plaća HZZO, a piće morate kupovati. Tko će kupovati piće i piti u restoranima, kad to košta, a apaurin ništa ne stoji. Nemamo dobar sustav brige za mentalno zdravlje da se ljudima pomaže kroz savjetovališta – kaže Sakoman.
Kod nas je 15,6% odraslih marihuanu probalo barem jednom u životu, dok ju je u Europi u prosjeku pušilo 23,7% ljudi. Više od trećine Danaca, Španjolaca, Francuza i Talijana jednom je u životu pušilo “travu”.
– Naši su programi prevencije bolji i učinkovitiji. Što se tiče konzumacije kokaina, stanje je lošije u drugim zemljama EU. U nas kokain konzumira profil ljudi kao što su tajkuni, imućni menadžeri i kriminalci, no oni na nacionalnoj razini ne čine velik broj osoba. Za ecstasy je pala ponuda i potražnja, potrošnja amfetamina je u porastu, ali smo ispod europskog prosjeka. U EU je 700.000 ljudi na zamjenskoj terapiji metadonom, no zadnjih godina pada broj ovisnika. RH je smanjila broj novih ovisnika i prvi put nam ovisnici u prosjeku dolaze na liječenje sa 26 godina, a u EU sa 33, kaže prof. dr. Sakoman.
Normabel !