Iako se uvriježilo reći kako bi svijet bio puno bolje, ljepše, pravednije, sretnije te nadasve mirnije i sigurnije mjesto da njime u većini vladaju žene, ta tvrdnja nikako da zaživi na globalnoj razini. Tu i tamo, tek u ponekoj zemlji svijeta, broj žena na vlasti ipak se barem donekle približi onoj "ravnopravnoj" granici, no Hrvatska je daleko i od toga.
Pokazuju to i rezultati u nedjelju održanih parlamentarni izbora, jer prema njima u novi, deseti saziv Hrvatskog sabora, koji ima 151 zastupničko mjesto, izabrano je tek - 35 zastupnica. Istina, to je najveći broj zastupnica izabranih u Sabor od osamostaljenja Hrvatske, jer se njihov broj od onog prvog saziva početkom 90-ih do ovog koji se tek treba konstituirati kretao prema ovoj oscilirajućoj amplitudi - 16, 7, 9, 33, 27, 32, 30, 23, 19 i 35 - ali valja reći da nam ova posljednja brojka, premda najviša do sada, i dalje ne služi ni na čast ni na ponos ni na zadovoljstvo. I to zato što još nikada nije dosegnula čak ni četvrtinu, a kamoli polovicu, broja muških zastupnika.
A to ostaje tako i zato što većina političkih stranaka i koalicija i ove godine uoči samih izbora, unatoč propisu da na izbornim listama treba biti približno jednak broj kanadidata i kandidatkinja, taj propis nije poštovala. K tome, ova brojka od 35 zastupnica možda se s vremenom i smanji, ili pak poveća, nakon što se konačno formira Vlada. Naime, neke od zastupnica možda će otići na koju ministarsku poziciju, ili već sad imaju neku drugu funkciju pa se zna da saborsku stolicu "grijati" neće, a u tom slučaju na njihovo mjesto može doći i zamjenski muški zastupnik. Može se pak dogoditi i to da će u Sabor stići i neke nove zastupnice, i to kao zamjena za stranačkog ili koalicijskog kolegu zastupnika koji će također zastupničku funkciju u Saboru zamijeniti nekom drugom. Primjerice, u prošlom, devetom sazivu Sabora nakon izbora 2016. mandat je dobilo 19 zastupnica, ali se s vremenom ta brojka mijenjala da bi, zbog raznih zamjena, dolazaka i odlazaka, na kraju u svibnju ove godine dosegnula brojku od 29 zastupnica.
Video - Bagić: Ovo će biti Vlada HDZ-a i Plenkovića, Jugo: Pred njima je velika odgovornost
Kako god, dok te evetualne zamjene saborskih mandata sad ne zažive saborske klupe na Mrakovu trgu u ovom su trenutku spremne dočekati 35 zastupnica, i to najviše, njih 14, iz Restart koalicije, koja je na izborima doživjela strahovit poraz, pa devet iz HDZ-a, koji nastavlja vladati državom, četiri iz Domovinskog pokreta Miroslava Škore, tri iz koalicije Možemo!, dvije iz koalicije Stranke s Imenom i prezimenom, Pametnog i Fokusa, jedna iz Mosta te dvije iz kvote nacionalnih manjina.
Neke od njih već su i prije bile zastupnice, poput Vesne Bedeković, Anke Mrak Taritaš, Vesne Nađ, Marijane Petir, Sabine Glasovac i Dragane Jeckov, dok neke zastupnice postaju prvi put, kao recimo: Sandra Benčić, Rada Borić, Marija Selak Raspudić, Dalija Orešković, Marijana Puljak, Vesna Vučemilović, Karolina Vidović Krišto...
No, što o novom sazivu Sabora i u njega izabranih tek 35 zastupnica kaže pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić? Ona pritom upozorava i na važnu činjenicu.
- Prema rezultatima upravo održanih izbora, u Sabor je izabrano 23% žena i 77%muškaraca. U usporedbi s prošlim parlamentarnim izborima, kada je izabrano samo 13% žena, to predstavlja pozitivan pomak, odnosno povećanje od 10%. No, takva spolna struktura još uvijek je daleko od normativa određenih Zakonom o ravnopravnosti spolova kojim je predviđeno da se postupno povećanje podzastupljenog spola mora postići najkasnije prigodom provedbe trećih redovitih izbora od dana stupanjana snagu Zakona. Kako su upravo ovo treći parlamentarni izbori od dana donošenja Zakona, to bi značilo da su oni trebali biti ti na kojima neće biti prisutna osjetna spolna neuravnoteženost koja je Zakonom definirana ako je zastupljenost jednog spola manja od 40%. Premda će udio žena u novom sazivu Sabora biti osjetno povećan u odnosu na prethodni saziv, još uvijek smo daleko od željenih i predviđenih ciljeva, odnosno od postizanja ravnopravnosti spolova u sustavu parlamentarne demokracije - upozorila je Višnja Ljubičić na jedan veliki propust te se osvrće i na sastave izbornih lista uoči izbora.
Video - Estradnjaci u Saboru
- Kvota od najmanje 40% zastupljenosti oba spola na kandidacijskim listama na aktualnim izborima za zastupnike i zastupnice u Sabor nije ispoštovana na 20% lista. Dakle, unatoč propisanim novčanim sankcijama za predlagatelje takvih lista, dio njih ne postupa u skladu s odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova. Na prethodnim parlamentarnim izborima stanje nije bilo ništa bolje. Na izborima 2015. kvota nije poštivana na također 20% lista, a na izborima 2016. nije poštivana na 31% lista. Premda je bilo za očekivati da bi na ovim izborima postotak takvih lista trebao biti manji nego na prethodnim izborima zbog nastupanja prekršajnih sankcija, a ovo su prvi parlamentarni izbori na kojima se primjenjuju, njihov postotak nije ništa manji nego što je bio na posljednjim redovnim parlamentarnim izborima 2015. - kazala je V. Ljubičić izrazivši očekivanje da će provedba prekršajnih sankcija biti učinkovitija nego što je to bila do sada.
- Još jednu činjenicu treba istaknuti kada govorimo o ovoj temi, a tiče se jednog zanimljivog trenda koji smo uočili kroz naše analize. Nakon svakih izbora dolazi do stavljanja u mirovanje mandata dijela izabranih zastupnika i na njihova mjesta dolaze zamjenici te smo utvrdili da se udio žena u Saboru nakon takvih rotacija, neposredno po provedbi svakih izbora, redovito povećava za 3-6%. Takav slučaj je bio i nakon izbora 2016. na kojima je izabrano 13% žena, ali je udio zastupnica nakon rotacija povećan te se u protekle četiri odine konstantno kretao oko 20%. U trenutku raspuštanja Sabora 18 svibnja ove godine bilo je 19% zastupnica. Ovakvi podaci potvrđuju da se politika ne razlikuje od drugih područja rada i javnog života – vrhom upravljačkih struktura i pozicija odlučivanja tradicionalno dominiraju muškarci, dok se udio žena povećava sa snižavanjem hijerarhijskog značaja pozicije. Žene su redovito više zastupljene u ulogama zamjenica i pomoćnica nego što su zastupljene na najvišim pozicijama. Isti ovakav trend vjerojatno će se dogoditi i nakon ovih izbora - isticanjem prijašnjih loših praksi, koje bi se mogle i opet ponoviti, upozorila je pravobraniteljica Višnja Ljubčić.
Zanimljivo.Ako je ugroženost u pitanju. A izgleda da je. Treba onda pošteno pa nek ih 50 posto bude svuda. Od građevine, šumskih poslova pa nadalje..šta žene jedna drugoj znaju zaparit to nitko nezna. Npr u Badelu i Zvjezdi je kvota od 50 posto radnica na traci u tri smjene davno premašena i eno ih žene zadovoljne i prezadovoljne životom