Prvi put nakon jedanaest godina Europska središnja banka odlučila se na povećanje kamatnih stopa. Ono će u srpnju još uvijek biti simbolično, 0,25 posto, no u rujnu će uslijediti drugo povećanje, te bi se kamatne stope, ovisno o razini inflacije, mogle povećati dodatnih 0,50 posto.
– Kalibriranje povećanja stopa ovisit će o srednjoročnim inflacijskim izgledima. Budu li srednjoročni inflacijski izgledi nepromijenjeni ili gori, na rujanskom sastanku bit će primjereno više povećati stope – objavljeno je sa sastanka europskih guvernera koji se održavao u Amsterdamu.
Kamatna stopa na depozite u eurozoni trenutno je minus 0,5 posto, što znači da banke plaćaju 'ležarinu' za svoj novac koji drže kod ECB-a. Ovaj mjesec završit će i otkup državnih obveznica koji će provesti središnja banka, što su tržišni sudionici već ukalkulirali u cijene javnog duga.
Dok su prošle godine prinosi na većinu obveznica zapadnih članica EU bili na nuli, ili čak i negativni kao za Njemačku, danas su prinosi na 10-godišnje njemačke obveznice 1,33 posto, austrijske 1,85 posto, slovenske 2,2 posto, hrvatske 2,87 posto, talijanske 3,4 posto, a kako se ide istočnije, cijena duga sve je viša, posebno u državama koje imaju vlastitu valutu pa su prinosi na češke papire 5 posto, srpske i poljske 6,8 posto, Mađarske 7,3 posto, rumunjske 8,1 posto. Usporedbe radi, prinos na ruske obveznice je 8,9 posto.
Očekuje se da bi do idućeg ljeta ključna kamatna stopa Europske središnje banke mogla biti oko 1,5 posto, što će se naprije preliti na cijene kredita. U Češkoj, koja nema euro, ta je kamata već sada 5,75 posto, u Mađarskoj je 5,9, Poljskoj 5,25, Švedskoj 0,25 posto...
Hrvatska narodna banka nedavno je izašla s procjenom da će podizanje ključnih kamatnih stopa u početku imati blagi utjecaj na Hrvatsku, ove godine možda čak i nezamjetan jer se većina kamatnih stopa usklađuje prema nacionalnoj referentnoj stopi.
Italija, Grčka, pa i Španjolska, kao zemlje s najvećim razinama javnog duga, bile su glavni razlog usporenog povećanja kamatnih stopa i normalizacije monetarne politike. Cijena njemačkog i javnog duga, takozvani spread, proširila se iznad dva postotna poena, a to je tek početak glavobolja. ECB je drugi put korigirao procjene gospodarskih kretanja nadolje te sad očekuje da će prosječna stopa inflacije u eurozoni ove godine biti gotovo 7 posto (6,8), iduće 3,5 posto, a tek bi se 2024. mogli približiti ciljanoj razini od dva posto.
– Spremni smo prilagoditi sve naše instrumente unutar našeg mandata, uključujući fleksibilnost ako je to opravdano, kako bismo osigurali stabilizaciju inflacije na ciljanih dva posto u srednjem roku – poručila je šefica ECB-a Christine Lagarde.
Kod nas se očekuje prosječan rast cijena na godišnjoj razini oko 9 posto.
Zauzdavaju inflaciju dizanjem kamatnih stopa? Ali samo na kredite a ne i na stednju? Kaj su zaposlili kosor u EU?