Sastanak koji je prije mjesec dana održan u švedskom Salenu označio je prekretnicu. Era smanjenog naglaska na obranu je gotova. Dogodilo se to kada je švedski ministar obrane general Micael Byden na pozornici prikazao seriju stravičnih fotografija s prvih linija borbe u Ukrajini postavljenih na pozadinu snijegom prekrivenih švedskih polja te postavio pitanje "Mislite li da bi ovo mogla biti Švedska".
Do veljače 2022. godine takva pitanja bila su nezamisliva u zemlji koja 75 godina pažljivo održava mirovne strategije, no sada premijer Ulf Kristersson poziva građane da se se budu spremni braniti "s oružjem u rukama i životima na liniji". Ruska invazija na Ukrajinu ukinula je mogućnost neutralnosti, piše Foreign Policy. Finska je postala NATO članica, a i Švedska će slijediti njene stope kada joj to dozvoli Mađarska. Novi savezi na sjeveru pomiču geopolitičku ravnotežu moći. Arktičkih članica NATO-a uskoro će biti sedam, a osim što nudi nove prilike za ekonomsko natjecanje, arktički led koji se nezaustavljivo otapa otkriva i nove ranjive točke u ruskom oklopu.
"Zabrinjava nas sve veća kompetitivnost i militarizacija u arktičkoj regiji" potvrdio je šef NATO-ova vojnog odbora admiral Rob Bauer u govoru u listopadu 2023. godine. "Moramo biti spremni za vojne sukobe na Arktiku" dodao je. Posljednjih sedam desetljeća, bilateralni i internacionalni sporazumi između Rusije i drugih arktičkih zemalja naglašavali su zajedničke interese u sigurnosti i znanstvenim istraživanjima, no s ruskom invazijom, došlo je do promjene.
U ožujku 2022. godine, Arktičko vijeće, forum koji se sastoji od osam država u arktičkom krugu, prekinuo je razgovore. Nastavljeni su tek u svibnju 2023. no još uvijek nije jasna uloga Rusije. U veljači 2023., Rusija je napravila izmjene u svojoj Arktičkoj politici, naglašavajući nove saveze, naročito one s Kinom, a prekinula je i suradnju s SAD-om po pitanju nuklearnog razoružavanja i kontrole. U rujnu iste godine, Rusija je napustila Euro-Arktičko vijeće Barentsovog mora u kojem je surađivala s Norveškom, Finskom i Švedskom, navodeći da su skandinavske zemlje "paralizirale" suradnju.
POVEZANI ČLANCI:
"Postoji post-hladnoratovska politička ideja 'izuzeća Arktika', prema kojoj je krajnji sjever izuzet iz globalnih političkih događanja. Problem je u tome što ta ideja nikada nije bila važeća" smatra Rasmus Bertelsen s Arktičkog Sveučilišta u Tromsu. On objašnjava kako je već godinama očito da ruska strategija na Arktiku prati njene interese u globalnoj agendi.
Tako navodi da je 2007. godine Vladimir Putin na sigurnosnoj konferenciji odbio post-hladnoratovski poredak u kojemu je SAD na čelu, a iste godine Rusija je izvela prvi kibernetički napad na Estoniju i postavila svoju zastavu na morsko dno pod Sjevernim polom. Osim toga, Putin je podigao razinu militarizacije na visokom sjeveru. Od kada je 2014. godine aneksirala Krim, Rusija postepeno gradi flotu podmornica, brodova, zrakoplova, radara i projektila. Ruska najveća vojna baza danas je na poluotoku Kola, gdje ta zemlja graniči s Norveškom i Finskom. Dok je oko 80 posto ruskih kopnenih snaga trenutno u Ukrajini, zračne i morske snage većinom su netaknute.
Nakon više desetljeća odbijanja vojnih saveza, skandinavske zemlje probudile su se i shvatile da njihova neutralnost sve više liči na ranjivost. Najveća promjena vidljiva je u Finskoj gdje je nekoliko mjeseci prije ruske invazije članstvo u NATO-u podržavalo manje od 50 posto građana, dok ga danas podržava 78 posto. Najznačajniji privlačni faktor zapadnih vojnih saveza je vojna moć SAD-a, s kojim su i Finska i Švedska 2023. godine potpisale bilateralne vojne sporazume kojima se američkom osoblju i oružju dozvoljava ulazak u desetke vojnih baza, uključujući i njih devet na Arktiku. Isto već dugi niz godina dozvoljava i Norveška, no postoji mogućnost da će ta država uskoro ukinuti "politike umirivanja" koje ograničavaju pristup članicama NATO-a krajnjem sjeveru Zemlje.
POVEZANI ČLANCI:
Od 2009. godine, Danska, Švedska, Norveška i Island surađuju u sklopu Nordijskog obrambenog saveza, a 2022. Norveška, Finska i Švedska objavile su dogovor o jačanju tog saveza, s naglaskom na krajnji sjever. Norveška, Švedska, Danska i Finska trenutno pregovaraju o formalnom dijeljenju zračnih snaga. Norveška će u ožujku ove godine voditi proširenu vojnu vježbu "Nordijski odgovor" kako bi te zemlje testirale koordinaciju obrambenih planova.
"Povijest će pokazati da je ovaj novi Nordijski savez jedna od Putinovih najvećih pogreški" zaključio je Michael Paul, viši suradnik za sigurnosne politike na njemačkom Institutu za međunarodne i sigurnosne poslove.
VIDEO Putinov najnoviji intervju
I u Tunisu su Amerikanci onog momka na trgu zalili benzinom i zapalili pa je tako počelo Arapsko Prolječe. A Bog vas dragi maza kako vam se da više. E, i zaboravio sam na kraju, Zemlja je ravna ploča.