Na području sela Mečenčani i Borojevići, na Banovini, u prvim mjesecima nakon snažnog potresa iz prosinca 2020. pojavilo se gotovo 140 vrtača različitih veličina. A nakon dugo vremena prije desetak dana pojavila se još jedna – u potoku tik uz dvorišnu ogradu obitelji Bilanović u Mečenčanima.
– Blizu je kuće i bojimo se da se i pod kućom ne pojavi neka. Provjeravali smo mi štapom i dublja je od sedam metara – rekla je Anđa Bilanović, komentirajući najnoviju vrtaču u Mečenčanima široku nekoliko metara. Za sada ova nova vrtača direktno ne ugrožava kuću, a u Hrvatskim vodama kazuju kako još nisu sigurni je li riječ o novoj vrtači ili odronu uz rub potoka.
No, mještani ovih sela i dalje su u suživotu s vrtačama jer je do sada sanirano tek šest većih koje su ugrožavale objekte te desetak manjih. I sami mještani pozatrpavali su neke manje kako bi mogli nastaviti raditi na poljima. Naime, iako su nakon potresa i sami ostali iznenađeni velikim i dubokim vrtačama blizu kuća, mještani ovog područja naučili su na njih jer su se i prije znale pojavljivati. Moj djed je rođen 1896. i uvijek je govorio o tim rupama. Kad god se pojavi rupa, oni je zatrpaju, a ako je ne mogu zatrpati, odu u šumariju i dobiju dozvolu za klade i to onda riješe uz pomoć njih. I sad su došli stručnjaci i nakon raznih mjerenja zaključili isto što i moj djed prije 100 godina – rekao nam je prilikom zadnjeg posjeta selu stomatolog dr. Milan Novaković čija je ordinacija smještena u središtu Mečenčana.
Iako su se tada vrtače uglavnom pojavljivale udaljenije od naselja i u šumama i na poljima, nakon ovog potresa jedna se pojavila ispod kuće u samom središtu Mečenčana te se dio objekta, u kojem srećom nitko nije živio, urušio, a desetak ih je još direktno ugrožavalo objekte. Te su vrtače sanirane, ali ostale nisu. Među njima i najveća, promjera 30-ak metara na zemlji obitelji Borojević gdje je do tada bio vrt i voćnjak. I dok su se ispočetka Nikola i Biserka Borojević šalili da bi ta vrtača mogla i ostati kao ribnjak ili kao turistička atrakcija jer im ne ugrožava kuću, udaljenu stotinjak metara od nje, danas – 28 mjeseci nakon potresa i njenog pojavljivanja, to im nije više šala.
„Zatrpavaju se manje, očito jer ih je jednostavnije zatrpati, a naša još nije iako je odnijela veliki dio zemlje. Nisam baš zadovoljna s time jer se ona širi i dalje – kazuje Biserka. Radovi su ipak na ovoj vrtači počeli jesenas, pripremni, ali se stalo jer je stiglo loše vrijeme. U Hrvatskim vodama ističu kako su radove na daljnjoj sanaciji vrtača usporili vremenski uvjeti neprikladni za takve poslove, ali da će sanacija svih koji ugrožavaju ljude i objekte biti gotova do kraja lipnja. No, neće se sve sanirati – one usred šuma i na poljima daleko od cesta i kuća se neće zatrpavati. „Hrvatske vode utvrdile su dinamiku, neke se i ne namjeravaju sanirati, no prioritet su one koje prijete stanovnicima – rekao je protekli tjedan o ovoj temi ministar graditeljstva i obnove Branko Bačić.
Kako su s pojavom vrtača pojasnili stručnjaci, na ovom području se u dubinama nalaze slojevi vapnenca, koji su podložni okršnjavanju. Sufozijskim procesima, tj. djelovanjem podzemnih voda u vapnencu su nastale šupljine koje su se potresom otvorile i u koje je upala zemlja s površine iznad stijena. Tu zemlju su podzemne vode, kojih ovdje ima puno, isprale te je ostala rupa u kojima je kod nekih voda, a kod drugih nije. Ono što se događa postupno, tijekom stoljeća, potres je ubrzao, a svaka jača padalina može nastaviti taj nedovršeni proces kod novih vrtača.
VIDEO: HGSS se našalio na račun neuspjele provale: Sljedeći put nam se službeno obrati
Ako niste zadovoljni brojem I veličinom vrtača usprkos činjenici da smo u TOP15 najrazvijenijih, onda Aufwiedersehen! Pozdravlja vas AP