Jedan od konkretnijih dogovora sa svibanjskog zagrebačkog summita šefova država i vlada Europske unije i šest zemalja zapadnog Balkana trebao bi biti taj da se premijeri i predsjednici u tom formatu redovito sastaju svake dvije godine. Prije Zagreba i prije no što dvogodišnji megasummiti postanu praksa, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel sinoć je u Bruxelles pozvao lidere zapadnog Balkana na večeru na kojoj su raspravljali o pripremama za zagrebački summit i o situaciji u regiji.
Problemi zapadnog Balkana
Europsku uniju na toj su radnoj večeri predstavljali još i Andrej Plenković kao premijer države članice koja predsjeda Vijećem EU i organizira neformalni summit Unije i zapadnog Balkana u Zagrebu od 5. do 7. svibnja, zatim predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen te visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell. S druge strane šest zemalja predstavljali su predsjednici, osim albanskog premijera Edija Rame: iz Bosne i Hercegovine Željko Komšić, iz Crne Gore Milo Đukanović, iz Srbije Aleksandar Vučić, s Kosova Hashim Thaci, iz Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski.
– Proširenje ostaje jedna od ključnih politika Europske unije. Zagrebački summit ima za cilj jačanje europske perspektive zemalja zapadnog Balkana i utiranje predvidivog puta za budućnost – rekao je premijer Plenković jučer ujutro u govoru na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji uoči dolaska u Bruxelles.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron na istoj je konferenciji u Münchenu dosad najjasnije dao naslutiti da je, nakon Komisijina prijedloga nove metodologije pregovora o proširenju, spreman ukloniti francuski veto na otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. No, iako se sinoćnja večera u Bruxellesu odvija u ponešto pozitivnijem ozračju od onoga na kraju prošle godine, kad se činilo da će Macron na dulji rok blokirati daljnje proširenje EU, situacija u regiji nije dobra.
U Crnoj Gori tjednima traju prosvjedi Srba, a predsjednik Đukanović osobno je meta kampanje ocrnjivanja u srbijanskim medijima povezanima s Vučićem, što stvara veliku napetost između dviju zemalja bivše Jugoslavije koje su se posljednje razdvojile. U BiH lider bosanskih Srba Milorad Dodik otvoreno najavljuje da će “Republika Srpska biti samostalna u desetljećima koja dolaze, a u nekom vremenu će i pronaći način državnog oblika sa Srbijom”, što je jučer izjavio za beogradsku televiziju Prva. Dodik je, kao član Predsjedništva BiH, izjavio da je Ustavni sud BiH “okupacijski sud”.
“Oslobodite se Kosova”
Kad je riječ o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova, EU je tu u defenzivi nakon što je u ofenzivu krenula administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa preko posebnog izaslanika za to pitanje, inače veleposlanika u Berlinu, Richarda Grenella. On je prekjučer u Münchenu uspio Vučića i Thaçija privoljeti na potpisivanje pisma namjere o ponovnom uspostavljanju željezničkog prometa između Prištine i Beograda, nakon što je to već s njima učinio u vezi s uspostavom letova.
Vučić se u Münchenu prvi put susreo i s novim kosovskim premijerom Albinom Kurtijem, ali čini se da se Vučić jako uvrijedio kad je Kurti zapadnim saveznicima rekao kako su prije dva desetljeća pomogli Kosovu da se oslobodi Srbije kao okupatora, no da sada moraju “pomoći Srbiji da se oslobodi Kosova”.
U interesu je Hrvatske imati u susjedstvu druge zemlje članice EU, a ne zemlje od ruske interesne sfere kao što je Srbija