Žena s cvjetnom tetovažom. Tako je Rita Roberts bila opisana u videospotu koji je u svibnju 2023. objavio Interpol u sklopu Operacije Identify Me. (Identificiraj me). Spot se sastojao od fotografija, rekonstrukcija lica i informacija o osobama koje su se godinama nalazile na tzv. crnim tjeralicama Interpola. Riječ je o internim Interpolovim tjeralicama koje se nikada ne objavljuju jer su na tim tjeralicama podaci o osobama koje su nađene mrtve te su neidentificirane. S godinama su policije Njemačke, Belgije i Nizozemske imale 22 takve crne tjeralice. Na svima su bile žene, za koje se sumnjalo da su ubijene. Pa su se za pomoć obratili Interpolu, a on je osmislio i u svibnju 2023. pokrenuo operaciju Identify Me.
Koji mjesec kasnije, u studenome 2023., ta je operacija rezultirala prvim otkrićem. Odnosno identifikacijom jer je utvrđeno da je žena s tetovažom cvijeta Rita Roberts, za kojom je njezina obitelj tragala 31 godinu. Njezino tijelo nađeno je 3. lipnja 1992. uz rešetku u rijeci Groot Schrijn u blizini Ten Eekhovelei u Antwerpenu u Belgiji. Bila je ubijena, a jedini znak identifikacije bila je tetovaža cvijeća na lijevoj podlaktici. Bio joj je tetoviran crni cvijet sa zelenim lišćem i natpisom 'R'Nick' ispod. Tri desetljeća policija je svoju nepoznatu žrtvu zvala "žena s tetovažom cvijeta". I bio je to hladni slučaj sve dok Interpol u svibnju 2023. nije pokrenuo operaciju Identify Me. Uz njezinu fotografiju i fotografiju tetovaže, bilo je objavljeno da je Rita Roberts imala 31 godinu kada se u veljači 1992. preselila iz Cardiffa u Antwerpen. Rodbini se zadnji put javila u svibnju 1992. kada im je poslala razglednicu. Nakon što je operacija Identify Me pokrenuta, policija je zaprimila 1250 informacija, a kako je akcija bila medijski dobro popraćena, jedan član obitelji Rite Roberts koji živi u Velikoj Britaniji prepoznao je tetovažu te je o tome obavijestio belgijske vlasti i Interpol....
Nakon što je u svibnju 2023. operacija Identify Me pokrenuta, policije više zemalja i Interpola zaprimile su oko 1800 dojava, koje su se provjeravale kako bi se žrtve identificirale. Operacija je bila uspješna pa je Interpol sada odlučio proširiti istragu na ukupno 46 hladnih slučajeva diljem Europe koji se uglavnom odnosi na neidentificirane žene čiji su ostaci nađeni u zemljama diljem Europe. Neke su bile žrtve ubojstva, neke su umrle pod sumnjivim okolnostima, neki slučajevi stari su desetljećima. Svim žrtvama je zajedničko to što im je identitet nepoznat, pa se u Interpolu nadaju da bi im proširenje operacije Identify Me moglo pomoći pri otkrivanju identiteta tih žena. Postojećim hladnim slučajevima dodani su novi iz Belgije, Njemačke, Nizozemske, Francuske, Italije i Španjolske, a policije tih zemalja sudjeluju u istragama hladnih slučajeva s Interpolom.
Na stranicama Interpola objavljen je i video s podacima iz tih hladnih slučajeva, kao što su fotografije nakita, odjeće nađene na lokacijama na kojima su nađene mrtve žene. Napravljene su i rekonstrukcije lica žrtva, pa se u Interpolu nadaju da i to može pomoći pri identifikaciji.
– Cilj kampanje Identify Me je jednostavan. Želimo identificirati preminule žene, donijeti odgovore obiteljima i isporučiti pravdu žrtvama. Ali ne možemo sami. Zato apeliramo na javnost da nam se pridruži u ovom nastojanju. Čak i najmanja informacija može biti ključna u rješavanju ovih hladnih slučajeva. Javnost bi mogla biti ključ za razotkrivanje imena žrtva, njihove prošlosti, ali i za zadovoljenje pravde – kazao je Jürgen Stock, glavni tajnik Interpola.
Interpol je u operaciji Identify Me prvi put u javnost pustio svoje crne tjeralice uz pomoć kojih se traže informacije o neidentificiranima leševima i okolnostima koje su dovele do njihove smrti. U tim tjeralicama navedene su informacije o tome gdje je tijelo nađeno, neki biometrijski podaci poput DNA, otisaka prstiju, fotografija lica, zatim zubni karton, fizički opis tijela i odjeće te svi drugi detalji koji mogu dovesti do identifikacije preminule osobe. Od 2021. Interpol je oformio bazu podataka I- Familia, koja služi da bi se identificirala nepoznata tijela uz pomoć međunarodnog obiteljskog DNK srodstva. Članovi obitelji nestalih diljem svijeta dobrovoljno daju DNK koji završi u bazi podataka I-Familije te se osoba identificira kada dođe do preklapanja. Uz pomoć I-Familie već je riješeno nekoliko slučajeva, a prvi koji je riješen bio je u Hrvatskoj kada je 2020. identificirano tijelo talijanskog državljanina nađenog u moru 2004. U bazi I-Familie do sada je ubačeno 20.000 DNK uzorka iz 80 zemlja, što je do sada pomoglo u rješavanju više slučajeva nestalih i mrtvih osoba.
VEZANI ČLANCI
