Proces pridruživanja Europskoj uniji država Zapadnog Balkana, uključujući Srbiju, trajat će još najmanje jedno desetljeće, budući da će nakon prijema Hrvatske, koja je u srpnju postala 28. članica, nastati dugotrajna stanka, ocjenjuje se u analizi "Deset godina samoće", koju su načinili stručnjaci za EU jednog njemačkog instituta iz Berlina, javlja beogradski Danas i dodaje da kada je riječ o mogućnostima da zemlje regije postanu članice EU, "entuzijazam u članicama EU nije umanjen nakon izbijanja krize u eurozoni, već je takav bio i ranije".
- U pojedinim zemljama poput Njemačke i Francuske ukazano je na nedovoljnu zrelost kandidata za članstvo u EU, kao i na ograničenu sposobnost Unije za primanje novih članica. U trenutku kada se neke države EU suočavaju s prijetnjom od državnog bankrota i kada među građanima Unije opada njen ugled, dominira stav kako ne bi bilo odgovorno da EU natovari sebi za vrat problematične slučajeve - navodi se u ovoj studiji. Njemački stručnjaci drže kako se novim uvjetovanjima državama-kandidatkinjama i onima koje to tek žele postati, podiže ljestvica za pridruživanje pa navode primjer Srbije za koju je Europska komisija dala preporuku da joj se dodjeli status kandidata, ali je Njemačka ustrajala na novim uvjetima, uglavnom vezanim za odnose Srbije i Kosova.
Ocjenjujući perspektive za članstvo Srbije, autori navode da se Beogradu zamjera što "od 2008. do 2010. u trećini slučajeva nije pozitivno odgovorio na zahtjev Bruxellesa da u međunarodnim organizacijama podrži stavove ili mjere za koje se zalagala Unija, a nakon zatvaranja haaškog poglavlja, 22 države EU koje su priznale Kosovo sada uvjetuju prijem Srbije odustajanjem Beograda od mišljenja da mu Kosovo pripada prema međunarodnom pravu"
