Kontejnerski megabrod Ever Given koji sada blokira Sueski kanal svakog dana zadrži robe u vrijednosti 9,6 milijardi dolara, što je 400 milijuna dolara svakog sata u prolazu koji je vitalan za trgovinu između istoka i zapada. Brodovi koji ne žele čekati da se situacija riješi, moraju proći oko Afrike što produljuje putovanje za oko tjedan dana. O kakvom se poremećaju u svjetskoj trgovini radi, svjedoče podaci najveće osiguravajuće kuće, Lloyda, prema kojima u redovitim uvjetima svakoga dana Sueskim kanalom prođe robe u vrijednosti 5,1 milijardu dolara prema zapadu, a 4,5 prema istoku. Moglo bi doista potrajati oko tjedan dana dok se Ever Given konačno ne ispravi i izvuče iz kanala.
Tim brodom upravlja tajvanska kompanija Evergreen Marine, kapacitet mu je 220.000 tona, a može nositi 20.000 kontejnera. Išao je prema Nizozemskoj iz Kine. Dugačak je kao četiri nogometna igrališta te je time jedno od najvećih svjetskih kontejnerskih plovila. Toliki je da ga se tako nasukanog vidi na snimkama snimljenima satelitima u Zemljinoj orbiti. Sada na tom mjestu kroz koje prolazi oko 12 posto ukupnog svjetskog prometa robama na prolaz čeka nekih 160 plovila među kojima je i 41 plovilo s rasutim teretom te 24 tankera.
– Slušamo izvještaje prema kojima brodarske kompanije počinju skretati svoje brodove na put oko Rta dobre nade, što dodaje oko 5000 km na putovanje, u vremenu do 12 dana – rekao je za BBC Guy Platten, glavni tajnik Međunarodne brodarske komore.
Rast će cijene automobila
Rekao je i kako je tajvanski brod prilično čvrsto nasukan te će njegovo odvajanje od obale trajati znatno dulje te će biti bitno kompliciranije nego što se u početku mislilo. Ipak, japanski vlasnik kontejnerskog megabroda, tvrtka Shoei Kisen Kaisha, najavio je kako namjerava odsukati brod do danas uvečer po japanskom vremenu, ali to ipak ne može jamčiti.
– Nemamo procjenu do kada bi se to moglo dogoditi, poručili su iz te tvrtke. Da bi se brod oslobodio, potrebno je maknuti 20.000 kubika pijeska kako bi se dobila dubina između 12 i 16 metara kod koje bi Ever Given ponovno zaplutao. Napor da se rovokopačima oslobodi pramac nije dao nikakvih rezultata. Kao ni uporaba remorkera kojima se 2016. godine uspjelo izvući CSCL Indian Ocean koji je bio zapeo u rijeci Elbi kod njemačke luke Hamburg. Tada je 12 remorkera to uspjelo iz trećeg pokušaja, s Ever Givenom nisu uspjeli situaciju pomaknuti praktično niti za metar. Nije nemoguće da će se morati skinuti dio tereta s broda kako bi se on oslobodio ako se ispostavi da se preduboko uklinio u nasipe kanala. U tom slučaju njegovo oslobađanje moglo bi potrajati i tjednima.
Isto je rekao i Peter Berdowski, direktor kompanije Royal Boskalis Westminster, koju je japanska kompanija unajmila da izvuče brod. Logičan potez jer je ista kompanija uključena i u proširenje Sueskog kanala. Sada je, međutim, prilično bespomoćna.
– Govorimo o jako teškom nasukanom kitu – rekao je Berdowski u programu nizozemske televizije.
Platten nije skrivao ni činjenicu da će doći i do poremećaja u svjetskom lancu opskrbe, što će na kraju platiti potrošači. Nije to uopće nelogična pretpostavka jer, recimo, kroz Sueski kanal prolaze i kontingenti automobilskih dijelova, pa kada se ovaj zastoj spoji s nestašicom čipova o kojoj se piše zadnjih par mjeseci, a onda još s ionako slabom prodajom, tada je jasno da će gotovo sigurno doći do nekog poremećaja u cijenama novih automobila. Primjerice, već je skrenuto sedam brodova s ukapljenim plinom.
– Ukupno je 16 LNG brodova planiralo prolaz Sueskim kanalom, ako zastoj potraje do kraja tjedna, morat će potražiti drugu rutu, navode u analitičkoj tvrtki Kpler smještenoj u Singapuru. Kako doznajemo, niti jedan od tih brodova nije usmjeren prema LNG terminalu na Krku. Najmanje četiri tankera tipa Long-Range 2 možda će krenuti prema južnom rtu Afrike iz atlantskog bazena, svaki od njih nosi 75.000 tona nafte.
Prva reakcija – skok cijena nafte
Sam Ever Given trebao je u luku Felixstowe u Engleskoj stići početkom travnja. Očito je da neće stići do planiranog vremena pa će i sam s obzirom na svoj golemi kapacitet izazvati neku štetu u opskrbi robom koju sada nosi.
Reklo bi se kako je do ove situacije, barem posredno, dovela – globalizacija. Jer, jačanje svjetske trgovinske razmjene koja se mahom oslanja na vodeni promet čija sredstva mogu ponijeti najveći kapacitet, dovelo je i do porasta dimenzija teretnih, kontejnerskih i drugih brodova te namjene. Ti su brodovi narasli praktično dvostruko, a Sueski je kanal građen prije više od 150 godina kada svjetski promet nije niti približno bio takav pa niti dimenzije brodova nisu bile slične današnjima.
Nije Sueski kanal jedini u kojem je gužva, sada su redovi brodova koji čekaju na istovar praktično redovita pojava u frekventnim svjetskim lukama. Ne treba zaboraviti ni pandemiju koja je već izazvala poremećaj u svjetskim lancima opskrbe zbog povećane potražnje. Zatim, iako burze dionica nisu još reagirale na situaciju, jesu one koje trguju naftom. Zabilježen je porast cijene nafte na Brent crudeu od 43 centa ili 0,7 posto, dakle 62,38 dolara po barelu u noći s četvrtka na petak. U svemu postoji i jedna olakšavajuća okolnost. Analitičari, naime, ističu kako se ipak radi tek o smanjenju učinkovitosti, gubitku vremena, no nije izgubljen niti jedan brod niti jedna tona tereta s bilo kojeg od tih brodova. Do sada nije zabilježen niti jedan prekid proizvodnje u nekom sektoru, iako se očekuje da će do nekih poremećaja svakako doći.
– Ovo nije zombi apokalipsa, kako situaciju neki žele prikazati – navodi se u jednom jučerašnjem novinskom izvještaju.
Kako tvrde u Evergreenu, tvrtki koja upravlja brodom, brod se nasukao zbog jakog vjetra pri čemu se kontejneri ponašaju kao jedra, a ne zbog ljudske ili mehaničke pogreške. Svih 25 članova posade, redom Indijci, na sigurnom su, zdravi i neozlijeđeni.
Kazu, prva reakcija na blokirani brod je skok cijena nafte? Pa onda se Plenkovicevoj vladi ovaj brod nasukao vec 4 puta u posljednih 6 tjedana!