Ili zbog rata u Ukrajini ili zbog povećanja cijena zabrinutost je natjerala žitelje Bosne i Hercegovine na pojačanu kupnju živežnih namirnica. Iako još uvijek nema masovnog nagomilavanja zaliha, u mnogim trgovinama i supermarketima pojačano se kupuje, piše DW.
– Još nije zaboravljen rat i nestašica, a sve i poskupljuje. Dobro je da se kupi. Za svaki slučaj – kaže jedna mostarska gospođa koja je uzela 15 kg brašna u supermarketu. Kao da se među kupce uvukla neka tjeskoba, nema žamora i smijeha, a pitanje koje visi u zraku jest hoće li biti rata...
Čini se da donekle umirujuće zvuče izjave predsjednika Hrvatske, Srbije i BiH kako nisu povećali pripravnost svojih oružanih snaga, a značajan pomak je učinjen i podrškom Srbije rezoluciji UN-a u osudi ruske agresije na Ukrajinu.
Dok su sve brojniji apeli da lideri zemalja zapadnog Balkana preuzmu odgovornost, prestanu sa zapaljivom retorikom i sačuvaju mir, ozbiljne prijetnje unose tjeskobu dok svijet uživo promatra stradanja u Ukrajini i novi rat na europskom tlu.
Nemojte poslije reći da niste znali
Dušanka Majkić, zastupnica SNSD-a u državnom parlamentu, stranke predsjednika Milorada Dodika i člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, komentirajući na društvenim mrežama rat u Ukrajini zaprijetila je da se i u BiH može dogoditi sličan scenarij.
"Moskva je u ožujku 2021. rekla da će reagirati ako BiH poduzme korake k pridruživanju NATO-u. Nemojte poslije reći da niste znali", napisala je ona na Twitteru. Ovo prijeteće upozorenje bh. parlamentarke koja, kao i njezina stranka, zastupa stav da BiH ne treba biti članica NATO-a, ima itekako temelja.
U ožujku prošle godine veleposlanstvo Rusije u BiH iznijelo je svoj stav o pristupanju BiH NATO-u.
– U slučaju praktičnog zbližavanja BiH i NATO-a, Rusija će morati reagirati na ovaj neprijateljski korak – poručeno je. Treba li tu prijetnju uzeti ozbiljno?
"NATO i EU imaju obvezu prema BiH"
Zamjenik ministra obrane BiH Mijo Krešić ne vidi pretjeranu mogućnost da se BiH nađe u „ukrajinskom scenariju“.
– Mi se nalazimo u posve drukčijoj poziciji. Imamo danas EUFOR za osiguranje stabilnog i sigurnog okruženja, ali i NATO zapovjedništvo koje je također jamac sigurnosti, razvijenu komunikaciju sa svim zemljama članicama EU-a i NATO-a koje imaju utjecaja na kretanja u BiH. Uključujući tu, dakako, i Hrvatsku. NATO je danas u BiH, a to što mi nismo u ovome trenutku zemlja članica, mislim da ne mijenja bitnije našu poziciju. NATO i EU imaju obvezu prema BiH. Rekao bih da je to stvar partnerstva – rekao je Krešić za Večernji list BiH.
Snažnije djelovanje obavještajaca i uloga političara
Slično misli i Sandi Dizdarević, profesor kriminalističke psihologije i stručnjak u području sigurnosti, koji podsjeća da su jamac Daytonskog sporazuma NATO i međunarodne snage te da je tu razlika između BiH i Ukrajine. Ali ipak kaže da nijedna zemlja zapadnog Balkana, koja ima pretenzije i odlučnost za članstvo u NATO-u i EU, nije isključena iz geostrateškog interesa Rusije.
– BiH je trom geostrateški prostor i samim tim područje gdje se preklapaju interesi, a time i animoziteti Zapada i Istoka. Ne vjerujem da će doći do oružanog sukoba, ali će se obavještajni aparat toliko aktivirati s ciljem izazivanja različitih oblika destabilizacija – kaže Dizdarević za DW.
On skreće pozornost na odgovornost regionalnih političara za stabilnost regije, posebno predsjednika Srbije Aleksandra Vučića za kojeg kaže da je u dosta teškom razdoblju.
– Ovo je vrijeme kada dolaze na naplatu sva ranija „igranja na dva stolca“. Uopće, svi politički zagovaratelji vodećih politika u BiH u teškom su periodu – od njihovih odluka ovisi cjelokupna sigurnost i to je dobar znak da ipak mogu racionalizirati i izdignuti se iznad osobnih interesa – kaže Dizdarević.
No, on podsjeća da je Rusija sada suočena s ozbiljnim sankcijama na svakom polju te da na rat na ukrajinskom području dnevno troši gotovo milijardu dolara te da time nedvojbeno slabi i njezin utjecaj.
– Ono što je bitno jest da upravo ti političari ne podlegnu pritiscima, ucjenama koje dolaze iz Rusije, jer važno je shvatiti da se politika režima Vladimira Putina polako urušava – zaključuje on.
"Sukobi su već prisutni – ali ne oružani“
Ali, profesor Darko Trifunović, direktor Instituta za nacionalnu i međunarodnu sigurnost u Beogradu, kaže da postoji ozbiljna zabrinutost u vezi s izbijanjem sukoba u BiH.
– Tu je vrlo velika mogućnost. Sukobi su već prisutni – ali ne oružani. Rusija sada želi što dalje skrenuti pozornost s Ukrajine i na područja gdje ima utjecaj i u tome im pomažu zapaljivi narativi političkih elita. Nisam mogao zamisliti da ekstremisti u mojoj zemlji podržavaju da nečiji tenkovi dođu pred nečiju kuću i pucaju na ljude u njoj. Ali, ono što pruža nadu jest da je Srbija ipak osudila agresiju i podržala suverenitet Ukrajine – komentira Trifunović za DW.
Osvrćući se na ratove od Afganistana, preko bivše Jugoslavije, a sada i do Ukrajine, ističe da je to interesna borba NATO-a i Rusije, ali i da će ukrajinski rat otvoriti i mnoge teške teme iz proteklog rata na Balkanu i to o ruskoj ulozi u zločinima na području BiH.
– Srbija je najveća žrtva višegodišnjeg, hibridnog djelovanja Rusije na Balkanu, uz BiH i ostale zemlje bivše Jugoslavije. Stoga je važno da političari pruže ruke jedni drugima i odgovore na pitanje služe li za zavađanje naroda ili rade na privlačenju investicija i boljem životu svojih građana? Moja generacija odrasla je pod stravičnom propagandom i naša je obveza da budemo promotori normalnog života – komentira uz zaključak da „političarima sa zapaljivom retorikom treba što manje davati mikrofon u ruke“.
Sigurnosni kišobran za BiH
Profesorica Dijana Gupta, predsjednica Atlantskog vijeća BiH, sličnog je stajališta.
– Političarima sa zapaljivom retorikom, kao što je gospodin Dodik i gospođa Majkić, koji predstavljaju ovu državu i od nje primaju vrlo visoke plaće, a istodobno rade protiv te iste države i tako sramotno postupaju, zaista treba zabraniti bavljenje politikom i ne želim da mene, kao građanku BiH, zastupaju takve osobe – kaže Gupta za DW.
Unatoč svemu, ona kaže da bh. žitelji mogu mirno spavati, a njeni argumenti su prisustvo NATO-a u BiH kao „sigurnosnog kišobrana“.
– U BiH je NATO-ov stožer u Sarajevu, a sada je poslana snažna poruka s još 500 vojnika u misiji Althea. Berlinskim sporazumom dana je mogućnost obrane ako bi došlo do oružanih sukoba. Također, BiH je primljena u Akcijski program za članstvo, MAP, ispunili smo značajan dio zahtjeva Saveza i to BiH pozicionira drukčije od Ukrajine“, zaključuje Gupta.
VIDEO Pogledajte snimke požara zgrade u kompleksu nuklearne elektrane u Ukrajini
Mogao bi Dodik udariti na bosanske nuklearke..