OBLJETNICA

NATO na summitu u Londonu obilježava svoj 70. rođendan

NATO
Foto: Reuters/PIXSELL
1/2
03.12.2019.
u 09:36

Čelnici NATO-a na samitu u Walesu 2014. zacrtali su cilj da će se u sljedećih 10 godina, do 2024., povećati izdvajanja za obranu na najmanje dva posto BDP-a, te da 20 posto obrambenih troškova bude namijenjeno za opremanje i modernizaciju

Čelnici 29 zemalja članica NATO-a, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković, okupit će seu utorak i srijedu na sastanku na vrhu u Londonu gdje će obilježiti 70. obljetnicu osnutka Saveza.

U utorak navečer šefove izaslanstava primit će britanska kraljica Elizabeta II. u Buckinghamskoj palači, a nakon toga primit će ih domaćin skupa, britanski premijer Boris Johnson.

S premijerom Plenkovićem u hrvatsku izaslanstvu su potpredsjednik vlade i ministar obrane Damir Krstičević, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga  general zbora Mirko Šundov.

Radni sastanak čelnika zemalja NATO-a održat će se u srijedu i trebao bi trajati tri sata. Jedna od glavnih tema sastanka ponovno će biti rasprava o pravednoj raspodjeli obrambenih troškova.

Čelnici NATO-a na samitu u Walesu 2014. zacrtali su cilj da će se u sljedećih 10 godina, do 2024., povećati izdvajanja za obranu na najmanje dva posto BDP-a, te da 20 posto obrambenih troškova bude namijenjeno za opremanje i modernizaciju.

Trenutačno devet od 29 članica ispunjava cilj o izdvajanju dva posto ili više BDP-a za obranu - Sjedinjene Države, Velika Britanija, Grčka, Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Poljska i Rumunjska.

Prije tri godine, samo su tri članice ispunjavale taj cilj.

Uoči NATO sastanka čelnika država i vlada NATO-a, hrvatsko ministarstvo obrane poslalo je glavnom tajniku Saveza Izvješće s okvirnim planom u kojem je iskazano kako Hrvatska namjerava ispuniti svoju obvezu.

Prema tome planu, Hrvatska bi za obranu 2020. trebala izdvajati 1,74 posto BDP-a, 2021. 1,79 posto, 2022. i 2023. oko 1,86 posto te 2024. oko dva posto. Najveći dio povećanja obrambenog proračuna bit će usmjeren u opremanje i modernizaciju.

Kada je riječ o postocima za modernizaciju i opremanje, Hrvatska bi za te svrhe sljedeće godine izdvajala 9,74 posto od ukupnih troškova za obranu, 2021. godine 12,92 posto, 2022. godine 17,98 posto, 2023. 19,66 posto te 2024. godine 20 posto.

U nominalnim iznosima, ukupni obrambeni troškovi trebali bi se kretati od 7,19 milijardi kuna u 2020. prema 9,4 milijarde kuna u 2024.

Udio za opremanje i modernizaciju narastao bi sa 700 milijuna kuna u 2020. na 1,88 milijardi kuna u 2024.

Tim sredstvima osigurala bi se nabavka eskadrile borbenih zrakoplova, zatim helikoptera Black Hawk i razvoj sposobnosti u području specijalnih operacija, kao i nabavku vozila Bradley te nadogradnju vozila Patria s dodatnim oružnim sustavima. Cilj je također razviti jednu srednje mehaniziranu brigadu po NATO standardima sa svime što jedna moderna brigada treba imati.

U trenutku dok slavi 70. rođendan NATO je suočen s disonantnim tonovima u pogledu svoje budućnosti. Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da je NATO doživio moždanu smrt.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan blokira plan poboljšanja obrane Poljske, Litve, Latvije i Estonije od bilo kakvih prijetnji iz susjedne Rusije. Erdogan time vrši pritisak na saveznike da podrže njegovu borbu protiv kurdske milicije YPG u Siriji.

Tu je i nepredvidivi američki predsjednik Donald Trump koji je nekoliko puta doveo u pitanje ključnu odredbu Sjevernoatlantskog ugovora o uzajamnoj obrani.

Ključne riječi

Komentara 3

MP
miroslav.petkovic.7564
11:52 03.12.2019.

E nije trebalo cackat mecku i doci u dvoriste i njihove granice. sad neko kmecanje i povecanje za obranu.Nami salju nekakve ultimatume o izdvajanju za oruzje. a sami nam zabranili kupovinu oruzja. Mi moramo kupovat od Rusa oruzje a ne slusat sta ovi kazu. Na izlozbi oruzja u Saud Arabiji poludili za ruskim oruzjem naj vjerniji Amer saveznici, Saud Arab Katar Turska Egipat. Hoce Indija kupit u vrjednosti sest milijardi oruzja od Rusa.Treba napravit nova oruzja i naprednija. Nitko nece staro i zaostalo zeljezo.Evo Rusi kazu slusam tu na TV stanici u Moskvi kazu Rusi,ako hoce Ameri.pomocemo im u novoj tehnologiji stose tice super sonicnog oruzja . Kazu zaostaju dvadeset do trideset god dane pa kmece.Sad ce moji domaci Amerikanci veci ameri od svih Amera djelit minuse. Zatim nasi neobjavljuju daje pusten plinovod 3000km za Kinu SILA SIBIRA ali Rusi kasirju novce. Uskoro ce za Njemac i Sjeverni tok bit gotov. Pa za dvi god Turski tok za Aust Ital Njemac itd. Lova Rusin do krova.Kazu Ameri dace sankcionirat one Firme koje prave Sjeverni tok jadno ljubomora.. Slusam rus premijer kaze niti smo uvodili sankcije niti cemo trazit dase skidju kome dosadi. Pa sad kmece vidim tu u Moskvu dolaze bizmismeni iz Europe dosadile sankcije dase ukidaju.A jesu potrcali Rusi se okrenuli vlastitoj proizvodnji i farmerstvu. Milione tona sad propada i ceka na granican. A narodi na baltiku cekaju da naspu jadnici deset litara benzina, Nekaze se dzaba svi su oni kukuljica Rusija je kabanica dosadilo im

Avatar nekakav
nekakav
11:22 03.12.2019.

mogao bi starac u mirovinu, ili će prije odapeti..? 70 godina, nije mala stvar. sa sve starijim stanovništvom nema se čemu zapad nadati. i kakve su to sad igre, plan jačanja obrane poljske i baltičkih zemalja, od rusije... pa rusija ima enklavu između njemačke i poljske. do zuba naoružanu. poljska se, ako niste pratili, žestoko naoružava.za 10 mlrd dolara kupila od amera (ne europe...) puno tehnike. raketne sustave im ameri ne daju u ruke, već poljaci plaćaju američke vojnike koji u poljskoj upravljaju tim oružjem. i još im moraju novu vojarnu sagraditi. kad shvatiš da samo u teoriji postoji mogućnost, i to mala, da rus napadne poljsku, zapitaš se o pravim ciljevima ovog naoružavanja. poljska i rusija imaju dugu povijest, napadali su jedni druge nekoliko puta, i niti jedan nije drugome nešto zaboravio, al da će se udariti još jednom, e to nije za vjerovati. baltičke zemlje? one rusiji nisu prijetnja. al sa američkim snagama u njima, postaju problem. jeste pratili priču sa baltičkom prugom? eu obećala milijarde, sad se svađaju u kojoj će biti glavni kolodvor, a svi zaboravljaju da će ta pruga tražiti i novac za pogon. teretnog prometa neće biti, niti putničkog. ne u mjeri da bi se ulaganje u prugu i sama pruga održavala. finci pobjegli kad su skužili kakav je to projekt. rusija dovršava terminale kod sankt peterburga, i više nema potrebu za baltičkim lukama. pitajte ih o prometu sad.. šuti baltička sirotinja. svaka puška jednom zapuca, ipak... nije to oružje kupljeno badava.

MX
Mister X
10:54 03.12.2019.

NATO na summitu u Londonu obilježava svoj 70. rođendan, Što reći "NATO" mator nam NATO... Što reče onaj Francusi poglavica prepao se da nije umro ili reće još jače za oniga tko je riknuo. Sa paravom misli jer čemu ta sila a ratuješ samo protiv, garantirano 100000 puta slabijih onih koji imaju naoružanje kalašnjikove i 30 metaka . Dobro ovi u Afganistanu bosonogi nemaju niti za jesti a više ni za noževe. A pitanje od populacije koja se isitebljuje več skoro 30 godina intenzivno osim Udivica i siročadi - djece ubijenih teritorijalista i nema nikoga osim osvajačke vojske u glavanom gradu Afgana !!!! kako 30 godina 10 godina Rusi i sada Amerika sa cijelim NATO savezom + prijateljske države koje , kako ono u izvješetaju 33 dnevno civila- Afgana pošalje se Alahu več od početka rata prije 18 godina ! Nato je dobar eto od tih nas je tko dobro obranio da nam Tramp savjetuje nakon što je tamo ubijeno oko milion "terorista" da primimo ove naše troriste u EU . Dok je EU mišljenja da ih ostave Putinu i Assadu tamo . Eu je i mišljenja da se nesmije vratiti iz Turske Siriske izbjeglice radje ih financraju i drže hrane tih 4 miiona kod Erdogana u logorima da on ima veselje sa njima.. i nešto što briše neka se Balkanci malo igraju graničara tamo. Zašto močni EU neda da se vrate Izbjeglice iz Sirije doma u slo bodni prortor u Siriju ... Znaju pre dobro da je to velika greška . Mnog Sirici bi se pridružili Assdu i Putin da istjerju okupatore a to je zlo ...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije