Dok se Kijev suočava s nedostatkom oružja na bojnom polju, jedna članica NATO-a potiče Ukrajinu da prijeđe jednu od takozvanih "crvenih linija" ruskog predsjednika Vladimira Putina. Putin je, naime, više puta upozorio zemlje članice NATO-a da riskiraju proširenje rata ako daju Kijevu oružje koje može doseći ciljeve unutar Rusije. Unatoč prijetnjama, takvo oružje naknadno je dano Ukrajini, bez ikakvih znakova da bi Putin doista i pokrenuo obećanu odmazdu.
Finska, koja se prošle godine pridružila NATO-u unatoč protivljenju Putina proširenju strateškog saveza, odobrila je ovog mjeseca novi vojni paket pomoći za Ukrajinu u vrijednosti od 205 milijuna dolara. Finski ministar obrane Antti Hakkanen kazao je u četvrtak da bi Ukrajina mogla koristiti oružje koje joj je dala Finska za napade na ciljeve unutar Rusije, piše Newsweek. Dodao je da su i drugi ukrajinski saveznici napadnutoj zemlji poslali "raketne sustave dugog dometa" i imaju pravo "specificirati kako bi trebali biti korišteni." Zatim je pozvao Njemačku da pošalje svoje rakete dugog dometa Kijevu, poput raketa Taurus, "ako žele pomoći Ukrajini u pobjedi."
Finski parlamentarni zastupnik Jukka Kopra navodno je otišao korak dalje izjavivši da bi Ukrajina "trebala" koristiti oružje koje je dobila od Finske za napade na "vojne ciljeve s ruske strane". "Ako bude potrebno, Ukrajina bi također trebala napasti vojne ciljeve na ruskoj strani. To je sasvim legitimna obrambena bitka koju Ukrajina vodi. Povelja UN-a dopušta napade na vojne ciljeve preko kopnenih granica", rekao je.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg prošlog je tjedna iznio slične primjedbe, rekavši da Ukrajina ima pravno pravo napasti "legitimne vojne ciljeve" u Rusiji oružjem koje joj je isporučeno sa Zapada. "Prema međunarodnom pravu, Ukrajina ima pravo na samoobranu", rekao je Stoltenberg. "To uključuje i napade na legitimne vojne ciljeve, ruske vojne ciljeve izvan Ukrajine. To je međunarodno pravo, i naravno, Ukrajina ima pravo to učiniti kako bi se obranila."
VEZANI ČLANCI:
Da podsjetimo, nedavno su se ukrajinski vojnici suočili s nizom neuspjeha nakon smanjenja pomoći od zapadnih saveznika. Nedavni gubici uključuju gubitak kontrole nad gradom Avdiivka u Donjeckoj oblasti nakon nekoliko mjeseci borbi, dok su barem tri dodatna naselja u blizini grada izgubljena samo tijekom ponedjeljka i utorka.
Dok 60 milijardi dolara dodatne američke pomoći ostaje zadržano u Kongresu, neki od europskih saveznika Kijeva u NATO-u nedavno su ponudili manje iznose, a Europska unija (EU) najavila je odobrenje novog paketa pomoći Ukrajini od 54 milijarde dolara ranije ovog mjeseca. Međutim, paket EU bit će distribuiran do 2027. godine, a Ukrajina se u više navrata već žalila da im zapadni saveznici ne isporučuju dovoljno brzo obećano oružje i opremu.
VIDEO Putin u velikom obraćanju naciji zaprijetio nuklearnim oružjem: 'NATO priprema napad na Rusiju'
Znam samo jedno - nitko me neće natjerati na nikakvo angažiranje u vojnom smislu dođe li do rata u kojeg se uključuju države EU. Ovo je sukob nečijih interesa, u kojeg se bespotrebno uključuju narodi kao Hrvati.