Više od 100 tisuća komada malog i lakog oružja te oko 25 tisuća tona
strjeljiva, deseci tisuća ručnih bombi, granata i ostalih eksplozivnih
tvari razlog su zbog kojeg je direktor Odjela za sigurnosnu suradnju
Misije OESS-a u BiH brigadni general u mirovini Ulrich Heider upozorio
kako je vojna prijetnja BiH višak oružja i strjeljiva zaostalog iz
proteklog rata.
Posljedice
“Želi li BiH pretrpjeti posljedice zbog eksplozija skladišta
strjeljiva, poput onih koje su se u posljednjih nekoliko godina
dogodile u Srbiji, Albaniji i Ukrajini”, pitanje je koje je on postavio
vlasti koji koče postupak uništavanja. U mnogim od skladišta oružja i
vojne opreme i dalje se nalaze blizu granice sa susjednim zemljama,
zbog čega će u što skorije vrijeme biti potrebno izvršiti njihovu
eliminaciju. Kako se u njima čuva oružje, strjeljivo i eksploziv čija
starost u prosjeku iznosi 20-ak godina, rizik je tim veći.
Prema izvješću pod nazivom “Uvod u skladišta za naoružanje i streljivo
- raspored, stanje, problemi, planovi”, koje su još prošle godine
sastavili čelnici Ministarstva obrane BiH i od kojeg se, unatoč
preporukama NATO-a, EUFOR-a, nije ništa kvalitativno promijenilo, samo
šest skladišta oružja proglašeno je perspektivnim lokacijama. To su
Gabela (Čapljina), Krupa (Hadžići), Grabež (Bihać), Kula 1 i Kula 2
(Mrkonjić-Grad) i Kozlovac (Tuzla), u kojima je smješteno više od 12
tisuća tona strjeljiva u 92 objekta.
No, za sada samo djelomice ispunjavaju standarde NATO-a vezane uz
ograđivanje prostora, fizičke zapreke, interne komunikacije, skladišne
uvjete. Na 16 neperspektivnih lokacija, koje nemaju kvalitetan nadzor,
u 175 objekata trenutačno se čuva više od 20 tisuća tona strjeljiva. I
dok Parlament BiH čeka usvajanje seta zakona koji će regulirati
problematiku zaostalog oružja, nedavno je veliku polemiku izazvao
podatak ministra obrane Selme Cikotića prema kojem za čuvanje i nadzor
174 neperspektivna vojna objekta iz proračuna godišnje ode pet milijuna
maraka.
Svađa zbog ankete
Umjesto da rješavaju probleme, zbog čega je svoju zabrinutost iskazao i
službeni Bruxelles, u političkim krugovima izbila je svađa zbog
izmišljene ankete ministra obrane Selme Cikotića, po kojoj dvije
trećine građana BiH podržava ulazak u NATO. Njegova tvrdnja da je,
prema anketi, nešto veća potpora ulasku u NATO kod stanovnika u
Federaciji BiH, nego u RS-u, natjerala je srpske dužnosnike da obznane
podatak kako nikada neka slična anketa u ime Ministarstva obrane nije
provođena.
Dok u BiH traje politička polemika, slovenska ministrica obrane Ljubica
Jelušić, na sastanku o sigurnosti koji se ovih dana održava u
Istanbulu, koju organizira američka organizacija Centar za strateška
istraživanja, tvrdi da na Balkanu još uvijek postoje “najmanje dva
izvora nestabilnosti i moguće buduće sukobe, a to su - BiH i Kosovo.
