Nakon zahtjeva sindikata u školstvu i zdravstvu, pred premijera Andreja Plenkovića i ministra financija Zdravka Marića stiže još jedan hitan zahtjev, ovoga puta posredstvom ministra obrane Damira Krstičevića koji je iz Bruxellesa, s dvodnevnog sastanka ministara obrane NATO saveznica, poručio: u sljedećih šest tjedana Vlada mora izaći s konkretnim planom kako doseći izdvajanja za obranu u visini od 2 posto BDP-a. Što u prijevodu znači: pronaći dodatnih milijardu kuna godišnje.
– NATO smatra da Hrvatska mora više ulagati u opremanje i modernizaciju vojske i da na sastanak čelnika država i vlada za šest tjedana u Londonu mora doći s konkretnim planom o tome kako će doseći taj cilj. Mi imamo jedan zaključak Vlade, međutim nemamo konkretan plan o tome kako doći do ta 2 posto. Posebno kako povećati opremanje i modernizaciju. Ja ću sada te poruke prenijeti i predsjedniku Vlade i predsjednici Republike i ministru financija – dodao je Krstičević.
U London ide predsjednica
Na okupljanju na vrhu NATO-a 3. i 4. prosinca u Londonu Hrvatsku bi trebala predstavljati predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. No na Vladi je da u proračunu za sljedeću i planovima za kasnije godine točno utvrdi gdje je taj novac za opremanje i modernizaciju Oružanih snaga. Prema posljednjim podacima u NATO-u, koji se temelje na procjenama za 2019., Hrvatska za obranu izdvaja 1,75 posto svog BDP-a, odnosno 6,94 milijarde kuna.
Cilj od 2 posto dogovoren je na NATO-ovu summitu u Walesu 2014., ne kao obveza nego kao cilj prema kojem će se saveznici koji izdvajaju manje od tog iznosa kretati tijekom 10 godina, dakle do 2024., no izborom Donalda Trumpa za američkog predsjednika znatno se povećao pritisak da se do tog cilja dođe što prije. Hrvatska je, prema NATO-ovim procjenama za 2019., na 11. mjestu, iza nas je još 17 saveznica s manjim izdvajanjima. No Hrvatska je proteklih godina podigla svoj postotak ne samo povećanjem vojnog proračuna nego i promjenom statističke metodologije. Počeli smo, naime, računati i mirovine bivših profesionalnih vojnika kao izdvajanja za obranu. Sada je, čini se, došlo vrijeme da se, umjesto statističkih pogodnosti, izradi ozbiljan plan povećanja proračunskog novca za vojnu opremu. Unutar ukupnog iznosa za obranu NATO daje preporuku da udio izdvajanja za vojnu opremu bude 20 posto, a Hrvatska trenutačno izdvaja za to 11,6 posto.
Međunarodna sigurnost
– Jasno, mi moramo voditi računa o drugim resorima u Hrvatskoj, o našim učiteljima, liječnicima, medicinskim sestrama, ali jedno ne isključuje drugo. Ne smijemo zanemariti sigurnost – kaže ministar Krstičević. Hrvatski ministar obrane imao je nekoliko bilateralnih sastanaka na marginama ministarskog skupa u Bruxellesu, a najvažniji su bili sastanci s američkim Markom Esperom i s njemačkom Annegret Kramp-Karrenbauer.
– Sastanak s američkim ministrom obrane Esperom potvrđuje da su SAD i dalje naš ključan partner, s kojim imamo suradnju na puno područja, a tri su područja prioritetna. Prvo je izgradnja sposobnosti Hrvatske vojske kroz opremanje i modernizaciju. Tu je i razvoj interoperabilnosti kroz zajedničke vježbe i izobrazbu. Drugo, naš doprinos međunarodnoj sigurnosti kroz zajedničko sudjelovanje u operacijama. I treće, promicanje stabilnosti na prostoru jugoistoka Europe, kroz pomaganje državama aspiranticama da uđu u NATO. Pomogli smo i Crnoj Gori i Makedoniji, ostaje nam pomoći i Bosni i Hercegovini – rekao je Krstičević.
Na pitanje je li novi američki ministar obrane upoznat s hrvatskim postupkom nabave borbenih zrakoplova, koji je zapeo nakon što je Amerika spriječila Izrael da proda Hrvatskoj 12 polovnih F-16 Baraka, Krstičević odgovara da jest.
– I iskazao je spremnost da SAD i dalje vrlo intenzivno pomažu u razvoju Hrvatske vojske. Za koji mjesec vidjet ćemo ponude u drugoj fazi nabave borbenih zrakoplova, koju vodi međuresorno povjerenstvo, pa ćemo onda znati više – zaključuje Krstičević..
Video: Ploče: Vojna vježba tijekom posjeta Plenkovića vojarni 116. brigade Hrvatske vojske
Kratko rečeno kupiti ćete naše avione za debelu lovu !