07.06.2017. u 11:02

Budući da Crkva ima svoje službenike red je da se i za njihovu uslugu nešto plati

Neviđeno je kolika se halabuka podigla nakon što je neka anonimna majka, na jednom portalu s hrvatskoga juga, optužila Crkvu za bogaćenje i pljačku, jer se za krizmu trebalo platiti 300 kuna.

Budući da to nije mali novac u današnje vrijeme za prosječnu obitelj, treba vidjeti točno o čemu se tu radi. Prije svega, svi sakramenti u Crkvi su besplatni. Niti jedan ne stoji ništa. Postoje, doduše, u svim biskupijama i nadbiskupijama tzv. taksovnici, koji najviše sliče cjenicima usluga na kakve su ljudi navikli npr. u frizerskim salonima, automehaničarskim radionicama i sličnim mjestima gdje se plaća nečija usluga.

Budući da Crkva ima svoje službenike (koji se zovu svećenici), red je da se i za njihovu uslugu nešto plati. Od misa, vjenčanja, sprovoda, pa i spomenute krizme. Taksovnici koji se mogu naći na internetu tako vele da je naknada za uslugu prigodom svete potvrde 100 kuna, od čega 70 kuna ide župi, a 30 biskupiji. Zacijelo je tako u svim biskupijama, s eventualno malim oscilacijama. Troškovi roditelja kod krizme kreću se od 200 do 300 kuna, ovisno od mjesta do mjesta, tj. od “paketa usluga”, koji obuhvaćaju fotografije, video snimke, svijeće… tj. sve ono što nude “vanjski izvođači”, a ne Crkva.
Krizma je svečani i veliki događaj. Važan u životu svakog djeteta, jer je to njegova inicijacija u vjerski život, odnosno u život odraslih. Sve religije imaju neku vrstu slične inicijacije i to otprilike u istoj životnoj dobi.

S druge strane, kršćani istoka krizmu (pomazanje Duhom Svetim) podjeljuju već za krštenja, ali to je sad neka druga priča. Srž ove priče o krizmi je da i roditelji i djeca svjesno pristupaju tome sakramentu. Za razliku npr. od krštenja, gdje dijete na raspolaže svojom voljom, pa roditelji odlučuju umjesto njega. I kod krizme i kod krštenja važni su “kumovi”, tj. svjedoci, jamci da će se brinuti o vjerskom i duhovnom životu mladog kršćanina. Ponekad se važnost tih svjedoka naglašava čak ispred roditeljske važnosti. Svi oni (djeca, roditelji i kumovi) zajednički sudjeluju u pristupanju krizmi. Točnije, žele taj sakrament.
Oni koji ga ne žele i koji misle da im on ne treba u vjerskom životu, naprosto mu ne pristupaju. Neki čak, ne vidjevši u njemu težinu i snagu, prelaze u druge kršćanske zajednice, koje imaju drukčiji raspored sakramenata.

Radi se, dakle, o svačijem izboru. A ne o biznisu ili pljački s crkvene strane.
 Kada se k tome pribroje i običaji koji prate takav događaj, poput obilnih darivanja i skupih ručkova, onda je doista licemjerno od onih koji su krizmi pristupili bilo što kasnije prigovarati i tražiti da se Crkva prilagodi njihovom ukusu i mjeri. Primjerice, da se možda uoči sezone krizmi i prvih pričesti ponudi tako popularna akcija, pa se krizmati može npr. za 30 posto jeftinije, ha? Bila bi to blasfemija, zar ne, baš kako žele oni koji su podigli hajku na Crkvu da ih je na krizmi opljačkala i na njima se obogatila. Zapravo, obogatili su se oni i njihovo dijete, besplatnim sakramentom i šteta je 
što to, pogleda zamućenog novcem, nisu u stanju vidjeti.

 

 

 

Ključne riječi

Komentara 7

Avatar istovari
istovari
19:36 07.06.2017.

Gdje je bog ni novci nisu daleko...

VL
vladimir964
18:11 07.06.2017.

Od 100 kuna 70 župi, a 30 biskupiji... hm... ja tu NIGDJE NE VIDIM PLAĆENI POREZ IZA PRIHODA! Znači jedina institucija koja iza svojih prihoda u ovoj državi ne plaća ama baš ništa jest crkva.

HA
havrda
03:41 08.06.2017.

Martin Luther je još prije petsto godina pokazao o kakvoj bludnici je riječ kad se govori o Sanctae Matris. Oko te bludnice klalo se stoljećima što je kulminiralo u granici između rimokatolika i protestanata koja će postojati i za petsto godina. I dok katolička Irska ima gej premijera, hrvatski gej Kaptol diktira stoci sitnog zuba kako da živi i koliko poreza i prireza... uvali pod talare.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije