Tijekom 2016. godine u svim kardiokirurškim centrima u Hrvatskoj izvedeno je 2806 operacijskih zahvata na srcu. Nažalost, taj broj zahvata ne zadovoljava potrebe naših srčanih bolesnika, a posljedica je postojanje listi čekanja životno ugroženih kardiovaskularnih bolesnika na operacijske zahvate. Zabrinjavajuće je da je jedan od načina na koji se ta lista čekanja smanjuje i umiranje pacijenata na njoj. Smatramo da je neophodno suočiti se s tim problemom koji se godinama zanemaruje – navodi se u dopisu koje je Hrvatsko društvo za kardiotorakalnu kirurgiju i anesteziologiju poslalo Ministarstvu zdravstva. Poručili su da Hrvatskoj godišnje nedostaje najmanje 1300 operacija ovih bolesnika i izrijekom napisali: “U ovoj zemlji nije potrebno graditi nove centre, već je potrebno mobilizirati neiskorištene kapacitete u postojećim centrima.” Šokantan i istovremeno tužan dopis ministru prof. dr. sc. Milanu Kujundžiću otkriva da dio srčanih bolesnika doslovno umre čekajući zdravstvenu skrb u 21. stoljeću u Hrvatskoj. Nedavno je Večernji list objavio dosje o zdravstvenom stanju nacije i upravo su kardiovaskularne bolesti najčešći i najveći problem; od njih je prošle godine umrlo 23.190 ljudi, što je 45 posto ukupno umrlih 2016. u Hrvatskoj.
Ni pola prosjeka Njemačke
Kad se navode takvi podaci, uvijek se govori i o nužnosti prevencije i odgovornosti pacijenata koji sami mogu smanjiti rizik od obolijevanja. No ovaj je dopis potvrdio da je za dio ovih smrti bez sumnje odgovoran sustav.
– Moram odmah istaknuti da sam sasvim apolitičan i da sam sve garniture koje su bile na vlasti upozoravao na ovaj problem. Obavijestio sam i ovu administraciju, na listi čekanja u nekim centrima pacijenti su bili i četiri godine. Uvijek će se govoriti o nedostatku novca, a trošak koji je potreban da se ovaj problem riješi trivijalan je u odnosu na brojne akcije koje su medijski znatno aktivnije. Sasvim jasno želim naglasiti da je potrebno iskoristiti i ljudske i prostorne resurse, a ne graditi nove centre. Mi imamo šest centara i 2800 operacija ukupno godišnje, dok u svijetu jedan centar radi više od četiri tisuće operacija – jasno kaže prof. dr. sc. Hrvoje Gašparović, voditelj Odjela za kardijalnu kirurgiju odraslih KBC-a Rebro. U dopisu koji prof. Gašparović supotpisuje stoji i da je u Hrvatskoj lani učinjeno 310 kirurških revaskularizacija srca na milijun stanovnika, u Njemačkoj 666, a u Srbiji 733 takva zahvata na milijun stanovnika.
Bolesti srca muče i mlade
– Godinama smo u ovoj zemlji radili da atraktivno započnemo projekt koji je onda sasvim neiskorišten. Za ovo je doslovno potrebno dovesti novi krevet, realocirati resurse unutar postojeće bolnice, raditi tako da nije čovjek opterećen time smije li ovaj mjesec ugraditi 15 zalistaka ili 16 jer je pitanje ima li novca. Ono što je kruh svagdašnji prolazi ispod radara, ne postoji ništa na ovom svijetu što ubija više od kardiovaskularnih bolesti i nemojmo zaboraviti da ne govorimo o problemu koji muči samo odrasle. Kardijalna kirurgija nije kirurgija staraca, tu su i djeca koju mi operiramo, novorođenčad, adolescenti, ljudi u najproduktivnijoj radnoj dobi. Dakle, mi pokrivamo cijeli dijapazon demografije u zemlji – opisuje profesor Gašparović poručujući da smo “kupili Lamborghini, a nismo gorivo”. Upozorava da Kujundžićeva administracija nije prva koja ne reagira na tako porazne i zastrašujuće činjenice, ali je to nipošto ne opravdava za nečinjenje. Struka je uvidjela i upozorila da srčani bolesnici nemaju zdravstvenu skrb za 21. stoljeće, a odgovornost je vladajućih reagirati.
Ma ljudi, treba uvesti telefonsku liniju za prikupljanje milodara za pomoć posrnulom zdravstvu. Pa to je jedna od čestih mjera naše Vlade. I vrlo uspješna. Da, istina je, ne samo od srčano-žilnih bolesti, ljudi s dijagnozom npr. multiple skleroze lijekoveove ne dobijaju kada se dijagnosticira bolest, nego tek nakon ogdinu do dvije - kada se vidi da bolest "zbilja" razara čovjeka.... Nažalost, dopuštena je sinkopa kao opravdanje za ugrozu ili oduzimanje života u prometu. Eto prigode da se uvede u medicinu, ekonomiju, platni promet i dalje