Javna rasprava o prijedlogu Zakona o radu trajat će do 15. rujna, nakon čega ga resorni ministar Mirando Mrsić namjerava poslati u saborsku proceduru krajem listopada. Namjera novog Zakona je omogućiti fleksibilnije zapošljavanje i organizaciju radnog vremena te u nekim dijelovima izjednačiti prava zaposlenih na određeno i neodređeno. Zakonom će se radnicima omogućiti promptno organiziranje štrajka, ali i otkazivanje ugovora o radu ne žele li potpisati s poslodavcem, koji ima financijskih teškoća, ugovor o nižoj plaći. Osnovat će se i fond za otpremnine u koji će se izdvajati dio iz doprinosa za zapošljavanje (1,7 posto) ili zaštite na radu (0,5 posto).
Čemu odredba da se štrajk može pokrenuti ako plaća kasni jedan dan. Tko će štrajkati zbog dana kašnjenja?
Postojeća odredba odugovlači pokretanje štrajka. Sindikat mora čekati da prvo prođe 30 dana od dana dospijeća plaće, a što praktično znači najranije u roku od 45 dana nakon isteka mjeseca za koji je plaća zarađena. Sada bi to mogli odmah, neće morati prvo raditi mjesec dana bez plaće. No sami odlučuju kada će pokrenuti industrijske akcije.
Uvodi se mogućnost da poslodavac, ako loše stoji, otkaže ugovor radniku ne želi li on prihvatiti nižu plaću. Tako će moći fingirati loše financije i to zloupotrijebiti?
Sve se može zloupotrijebiti i zato je bitna zaštita radnika. Pri tome će biti važna inspekcija rada koju namjeravamo preurediti po uzoru na carinsku inspekciju. To znači da neće biti domicilnih inspekcija za pojedina područja, već će svaka inspekcijska služba obavljati nadzor po cijeloj Hrvatskoj. Novost je da se novim zakonom plaće neće moći uređivati pravilnicima o radu, već kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu
Zakonom se potiče zapošljavanje u agencijama koje također ne daju sigurnost radniku?
Europska unija od nas traži da radno zakonodavstvo nije restriktivno prema agencijama. Primjerice, 80 posto medicinskih sestara u Njemačkoj radi preko agencija. Agencija je radniku poslodavac i više neće biti ograničenja da mogu imati ugovor na godinu dana, a onda kada to vrijeme istekne radnik dobije otkaz. Prema praksi EU, većina zemalja nema vremensko ograničenje zapošljavanja radnika, s time da bi u vrijeme kada ima posla radnik imao veću plaću, a kad ne radi primao bi manju.
Uvodite i fond za otpremnine kroz koji bi otpremnine dobivali i radnici na određeno vrijeme?
Tako je, poslodavac bi dio davanja na plaću, tzv. bruto 2, izdvajao u fond. Sredstva bi se prikupljala na ime i prezime radnika. Radnik bi sam raspolagao tim sredstvima, bez obzira na poslodavca.
Koji bi se doprinosi smanjili ako će dio ići za Fond i hoće li fond biti posebna institucija?
Neće, vjerojatno će se to izdvajati u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ili neku drugu državnu instituciju. Postotak će se definirati u dogovoru sa socijalnim partnerima.
"Prekrojit" ćete i radnu satnicu?
Prilagodit ćemo radno vrijeme potrebama poslodavca u slučaju povećanog opsega posla. Primjerice, tjedan dana će se raditi 10 sati dnevno, no idući tjedan po šest sati. Bez obzira na raspored, radnik u određenom razdoblju neće moći raditi dulje od 40 sati tjedno.
>> Kajin: Radnicima nikad neće biti kao što im je bilo do 1990.
