U lipnju je izdano 13 posto manje građevinskih dozvola nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Državni zavod za statistiku navodi da je zeleno svjetlo dano za 791 građevinu od čega se većina novih dozvola odnosi na zgrade. Gleda li se prvih šest mjeseci kumulativno, brojke su i dalje pozitivne te donose rast broja izdanih dozvola za oko dva posto, odnosno za 5799 građevinskih objekata, no kako vrijeme odmiče, građevinska dinamika usporava, što je trend prisutan u cijeloj Europskoj uniji. Građevinski sektor bori se svugdje s visokim cijenama, manjkom radnika, problemima s pronalaskom odgovarajućih građevinskih parcela, te sve više i s kupcima. Gotovo svugdje u Europi pala je prodaja nekretnina, posebno stambenih jer su godinama cijene stambenih kvadrata vrtoglavo rasle, često i dva do tri puta u deset godina. Osim toga, došlo je i do povećanja kamatnih stopa, što jedno s drugim odbija ljude od ulaganja.
Dozvolama izdanima u lipnju predviđena je vrijednost radova od 377,8 milijuna eura. Od toga se na zgrade odnosi 278 milijuna eura, a na ostale građevine 99,5 milijuna eura. Prema vrstama radova, tri četvrtine dozvola izdano je za novogradnju, a ostalo za rekonstrukcije. Građevinske dozvole izdane u lipnju predviđaju gradnju 1147 stanova, što je 15 posto manje nego lani.
VEZANI ČLANCI:
Državni zavod za statistiku navodi da su u prvih šest mjeseci investitori dobili zeleno svjetlo za gradnju 8800 stanova, što je osam posto manje nego u istom razdoblju 2022. godine. Kako je novogradnja jako tražena, to samo znači da sa smanjenom ponudom ne treba očekivati bitnije pojeftinjenje novih stambenih kvadrata. Ne bude li dovoljno novih stanova, kupovat će se stariji stanovi, što će usporiti pad cijena i na tržištu rabljenih stanova.
Bez obzira na nepovoljne brojke, podaci Hrvatske narodne banke ukazuju da je građevinski sektor zadržao poslovni optimizam iznad dugoročnog prosjeka te je u prvih šest mjeseci ove godine poslovni optimizam u građevinarstvu bio na najvišim razinama od 2019. godine.
– Posljedica je to i priljeva EU transfera koji pružaju potporu aktivnosti – navode analitičari RBA.
Građevinske djelatnosti uz IT i uslužne djelatnosti povezane s turizmom predvode u novom zapošljavanju na hrvatskom tržištu rada. Krajem srpnja ove godine u građevinskom je sektoru radilo 135,5 tisuća zaposlenih, što je 15 tisuća zaposlenih više nego što ih je bilo u tom sektoru prije tri godine.
– Ograničavajuće na građevinsku aktivnost djeluje nedostatak kvalificirane radne snage i pogoršanje uvjeta financiranja, dok se u negativne rizike može ubrojiti intenzitet usporavanja potražnje u gospodarstvu i dugotrajnost inflatornih pritisaka, ističu analitičari RBA. Srpanjska je stopa godišnje inflacije usporila na 7,4 posto, a do kraja ove godine očekuje se spuštanje prema pet posto, ako ne dođe do novih cjenovnih udara iz prehrambenog sektora.
VIDEO Ovdje cvjeta najveći nekretninski biznis u Hrvatskoj 'Pucamo po šavovima, ne može se normalno živjeti'
Potpuno pogrešan zaključak. Ja bih rekao da građevinari prvi osjete da će cijene ići dolje pa usporavaju s projektima