U Hrvatskoj je ovog tjedan bio profesor Tomotaka Takahashi. Japanski znanstvenik dobitnik je brojnih nagrada, poput one Timeove, ili Coolest Invention koju je dobio 2004. Magazin Popular Science uvrstio ga je među 33 osobe koje mijenjaju budućnost. Takahashi je vlasnik i triju Guinnessovih rekorda koje je ostvario sa svojim robotima Evolta i Kirobo. Robot Kirobo je 21. kolovoza 2013. postao i prvim društvenim robotom u svemiru. Evolta se, pak, popela na 450 metara visoku liticu Grand Canyona. Osnivač je i predsjednik uprave tvrtke Robo Garage, znanstveni suradnik istraživač na Sveučilištu u Tokiju i gostujući profesor na Sveučilištu za elektrokomunikacije u Osaki.
Takahashi se robotima bavi od 1999., a posebno je zanimljivo da je sve svoje robote razvio u potpunosti sam. Član je Odbora za strateško promicanje japanske vlade pod nazivom Cool Japan, aktivno radi na promociji uloge Japana u području robotike u budućnosti. Tako je, kao glavni govornik, nastupao na Svjetskom kongresu o mobilnim tehnologijama, a preko veleposlanstava Japana nastupio je u više desetaka zemalja. Sada je, eto, bio i u Hrvatskoj.
Posljednja njegova globalna senzacija je RoBoHon, a predstavio ga je u listopadu prošle godine. Svoju je hrvatsku turneju prof. Takahashi započeou ponedjeljak u Splitu, a nastavio je u utorak u Rijeci te na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva u srijedu. Tematiku predavanja već pogađate – robotika, odnosno trendovi robotike u Japanu, oblikovanje budućnosti kroz kulturu i tehnologiju sadašnjosti. Iako će neki ustvrditi kako Japan već neko vrijeme nije u vodstvu po tehnološkim inovacijama, činjenica je da u robotici imaju najbolje znanstvenike.
Prije pet godina imali smo prilike slušati predavanje i razgovarati s dr. Kenichijem Ishigurom, tvorcem najnaprednijih humanoida. Prije dolaska u Hrvatsku, razgovarali smo s prof. Takahashijem. Japanski znanstvenik je, prije negoli po svojim nagradama, poznat po tome što samostalno istražuje, razvija, dizajnira i proizvodi humanoidne robote.
Prvog je robota napravio sa samo osam godina, imao je kotače i dvije ruke, kretao se na daljinsko upravljanje. Ukupno je Takahashi napravio 35 različitih robota. Na pitanje što od toga smatra najznačajnijim dostignućem, odgovara:
– RoBoHon. Riječ je o minijaturnom humanoidnom robotu koji može sve ono što može i smartphone, pa i više od toga. Znači, on može obaviti pozive, poslati poruke, provjeriti e-mail, biti budilica, ali i fotografirati, projicirati video ili drugi grafički sadržaj na neku površinu. RoBoHon se može i kretati poput čovjeka, hodati, sjesti, ustati, čak i plesati. Može vam prepoznati i lice, a ovdje čak i “uhvatiti” kakvo vam je raspoloženje. Sve to u napravi teškoj oko pola kilograma i manjoj od 20 centimetara.
Očito je da Tomotaka Takahashi umjetnu inteligenciju drži nečim što je doista prihvatljivo. Kako nam je rekao, apsolutno ne dijeli mišljenje da je umjetna inteligencija opasna za čovječanstvo. On vjeruje da prijateljski nastrojeni botovi mogu egzistirati uz čovjeka, dapače, to je ključ daljnjeg razvoja robotike.
Moguće oponašati osjećaje
– Sve bi to trebalo biti zabavno, ne poput Terminatora – kaže Takahashi, podsjećajući na zapravo negativnu ulogu filmske industrije koja je robota proizvela ponajprije u opasni stroj kod kojeg postoje dobre šanse da se otme kontroli. Svakako, kada je riječ o razvoju robota, pitanje je mogu li ovi, u osnovi strojevi, imati osjećaje. Tomotaka Takahashi dao nam je nedvosmislen odgovor:
– Moguće je oponašati osjećaje.
Koncepcija je takvog njegova razmišljanja jednostavna. Robotu se možete obratiti riječima “Tužan sam”, što je opis neke osnovne ljudske emocije. On na to ne mora odgovoriti nečim čime će vas iznenaditi. Robot jednostavno treba odgovoriti onako kako bi to učinilo normalno ljudsko biće.
Također, robot vam može pomoći i u boljem povezivanju s ljudima. Ako neki vaš novi suradnik ima robota ili je prisutan na internetu, vaš će robot sam istražiti i javiti vam što sve taj novi suradnik s vama dijeli. Ne treba puno mozgati da bi se došlo i do široke komercijalne primjene.
Na pitanje gdje u tekućem valu znanstvenih dostignuća vidi najveći napredak, Takahashi je odgovorio da je najveće dostignuće to što se tehnologija pomaknula iz sfere virtualnog u sferu stvarnog. Doista, velika je senzacija prije par godina bio njegov robot Robi. Simpatični android visok 35 centimetara i težak kilogram pokupio je reference u Japanu popularnog junaka stripa Astro Boya. Robi je već tada pokazao što pod time Takahashi misli. Njegov vokabular sadrži 270 japanskih riječi, a razumije ih više od 200. Reagira na zvuk jer u ušima ima mikrofone, pa će glavu zakrenuti prema izvoru zvuka.
Ima i ugrađen infracrveni predajnik pa će vam moći promijeniti i program na televiziji. Fokusirao se Takahashi sa svojim Robijem na komunikacije i emocije.
Robi je bio i pokazatelj kako korištenje japanske kulture mangi, animea i videoigara može robote učiniti prihvatljivima čovjeku. A sada vidimo kako je to bio tek uvod u robote koji će imati razinu upotrebljivosti koja će od njih učiniti čovjekove prijatelje. S Kirobom je bio postignut veliki napredak.
Zadatak je tog 34 centimetra visokog robota bio pomagati japanskom astronautu Koicihiju Wakati, prvom japanskom zapovjedniku Međunarodne svemirske postaje. Zna prepoznavati govor i razlikovati glasove, sintetizirati govor, prepoznavati lica, a može i snimati video. Dizajniran je za nultu gravitaciju, no glavni je cilj njegove misije bio koliko dobro mogu komunicirati čovjek i robot da bi se nakon toga procijenilo mogu li roboti preuzeti i neke aktivnije uloge u nekim budućim svemirskim misijama.
Tehnički, Takahashijevi roboti stvoreni su od najkvalitetnijih materijala i komponenti koji se mogu pronaći, a kao jedna od metoda izrade koristi se i 3D printanje. Svejedno, Takahashi nam potvrđuje da je najnapredniji svjetski robot današnjice Googleov Atlas. Riječ je o robotu u ljudskoj veličini, ali prilično zastrašujućeg izgleda, i vrlo sposobnom. Boston Dynamics koji ga razvija ipak je vodeća svjetska tvrtka kad je je riječ o robotici. Takahashi ne spori kako će Google zadržati svoj primat u umjetnoj inteligenciji, no Japan može vodstvo zadržati u manje zastupljenim uslugama poput komuniciranja. No, opet, za japanskog profesora idealan bi robot bio neašto poput Jiminyja Cricketa. Znači puno manje, no i prepoznatljivije i simpatičnije čovjeku. Japanski je znanstvenik vrlo precizan u opisu takvog robota.
– Idealan robot pune veličine jest onaj koji je praktičan u smislu mogućnosti različitih mehaničkih upotrebljivosti, dok bi džepni humanoidni roboti služili za komunikaciju. No, oba bi bila međusobno povezana te bi surađivala s drugim uređajima i mrežama – govori nam Takahashi.
Komunikacija budućnosti
Takav mali humanoidni robot, sličan popularnom Disneyevu liku Jiminyju Cricketu, trebao bi imati mogućnost pružanja informacija, ali i davanja savjeta i podrške u nekim uobičajenim situacijama. Tome je blizu njegov RoBoHon, ono što smo opisali kao smartphone budućnosti. Takvi roboti imaju i vrlo logičnu prednost – zbog svojih dimenzija mogu uvijek biti negdje u vašoj blizini, džepu, torbi... Osim toga, u njima se može objediniti ono najbolje od ljudskog i najbolje od stroja.
– U mogućnosti da prepoznavanje govora zamijeni zaslone na dodir vidim razlog zašto bi to moglo biti tako. To je osnovni razlog zašto bi moj RoBoHon mogao postati komunikacijskim sredstvom budućnosti – rekao nam je Takahashi.
Ako telefon ima ljudski oblik, moguće je da će korisnik njime više razgovarati, Takashijevo je razmišljanje. Razgovaramo sa životinjama, kukcima, igračkama, pa zašto ne bismo razgovarali i s robotima, stajalište je profesora iz Japana.
Ima tu i još nešto. S vremenom ćete, umjesto na društvenoj mreži, svoje uspomene dijeliti sa svojim robotom.
– On će se tog “iskustva” sjećati godinama nakon što ste nešto s njim podijelili, pa će i vaša emocija prema njemu rasti usporedno s količinom takvih emotivnih sjećanja – smatra Takahashi.
Uzor mu je, kaže, Steve Jobs. Prateći njegov rad shvatio je da je težnja savršenstvu, stalno usavršavanje, ključno kod društvenih robota. Takahashi nije jednom u svojim medijskim istupima istaknuo da mu je cilj postati Steveom Jobsom robotike. Osnivač Applea svojim je gadgetima zapravo uspostavio novi životni stil. Isti cilj ima i Tomotaka Takahashi – želi da jednom njegovi mali humanoidni roboti postanu dio svakodnevice. Sada je taj trenutak. Za pet ili deset godina u robotici, smatra, neće više biti toliko posla. Dosta će se toga već izumiti. Upravo bi njegov robotizirani smartphone trebao zamijeniti Jobsov iPhone. Zato je bila jedinstvena prilika u Hrvatskoj čuti predavanje i vidjeti robote ovog fascinantnog znanstvenika, Stevea Jobsa robotike.
>> Roboti su dobrodošlica čovjeku u svijet budućnosti
>> Učenici izrađuju robote i programiraju njihov rad
