Je li uzbekistanski predsjednik Islam Karimov živ ili ne, nitko izvan samog vrha uzbečke vlasti ne zna sigurno. Prema dobro obaviještenom portalu Fergana, prvi i za sada jedini predsjednik Uzbekistana preminuo je još prije nekoliko dana. Prema drugim, mahom ruskim izvorima, Karimov je u bolnici u teškom stanju. Kako god bilo, u toj velikoj zemlji središnje Azije naveliko traje borba za vlast i Karimova nasljednika.
Naravno, ne treba govoriti o nekim demokratskim procesima, konzultacijama među političkim strankama ili čak i raspisivanju potpuno slobodnih izbora. Karimov je od 1991., kada je zasjeo na mjesto predsjednika, od Uzbekistana stvorio jednu od najrepresivnijih država u kojoj od demokracije nema ni slova.
Uzbečki lider fokusirao se u tih dva i pol desetljeća samo i isključivo na koncentriranje i osnaživanje vlastite moći pri čemu nije birao sredstva, a njegov najbliži krug suradnika čine ljudi koji su potekli iz obavještajnog i represivnog aparata nekadašnjeg Sovjetskog Saveza.
Kakve su metode pri tome korištene najbolje govori podatak da je Islam Karimov zapovjedio prije nekoliko godina da se nekoliko opozicionara koji su se drznuli u naznakama govoriti o mogućim demokratskim izborima žive skuha. Ne treba imati iluzija da će onaj tko naslijedi Karimova išta promijeniti.
– Bez postojećih protokola i procedura u prijenosu vlasti, a pogotovo bez ikakvih iskustava u organizaciji demokratskih izbora, jasno je da će novi predsjednik, tko god to bio, koristiti istu razinu represije kako bi se održao na vlasti – ustvrdila je nedavno Erica Marat, profesorica sa sveučilištu NDU u SAD-u, jedna od vodećih poznavatelja prilika u središnjoj Aziji.
Karimov iza sebe ne ostavlja jasnog nasljednika, no posljednjih godina javnosti je najviše bila izložena Gulnara Karimova. Rock-zvijezda, modna dizajnerica i diplomatkinja imala je jednu očitu prednost pred svim ostalim konkurentima.
Ona je kći Islama Karimova. No pala je u njegovu nemilost prije nekoliko godina kada je on zapovjedio da je zatvore u kućni pritvor, gdje se i sada nalazi. Ne treba sumnjati da je predsjednikovi suradnici neće pustiti na slobodu i sebi ugroziti šanse u borbi za vlast. A tko će vlast osvojiti, sada je potpuno nejasno.
I sve bi to bilo relativno nevažno da se Uzbekistan ne nalazi na strateški izuzetno važnom području, između Kaspijskog jezera i srednjoazijskih država koje mnogi analitičari drže mogućim potencijalnim žarištem islamskih radikala.
Upravo na području Uzbekistana pogodno je tlo za jačanje Al-Qa’ide, talibanskog pokreta, pa čak možda i za stvaranje svojevrsnog ogranka ISIL-a, što bi znatno poremetilo ionako krhku i labilnu geopolitičku ravnotežu u tom dijelu svijeta. Utjecaj Moskve pa i Kine do sada je ondje bio velik. Hoće li ostati i dalje tako, vidjet ćemo za nekoliko mjeseci, nakon završetka borbe za vlast koja će, čini se, tek uslijediti.
>> Oksana Čusovitina zarađivala vježbanjem da plati liječenje sinu
Mozda sada dodje do "spontane" pobune ISIL-a i AlQaide, koji ce odjednom dobiti helikoptere, tenkove, haubice, minobacace, protivavionske rakete i ostale mirnodopske artikle koji se mogu kupiti u samoposlugama.