EUTANAZIJA

Neće umrijeti od gladi i žeđi, i za te osjećaje nužna je svijest

Emmanuel Macron
Foto: Reuters
1/3
20.05.2019.
u 11:19

Vincentu Lambertu danas bi liječnici trebali prestati umjetno davati hranu i tekućinu, ali roditelji se nadaju da će predsjednik Macron poštovati zahtjev Odbora UN-a za invalide

Francuski predsjednik Emmanuel Macron posljednja je nada roditelja Vincenta Lamberta (42), tetraplegičara kojem bi od danas u bolnici u Reimsu trebalo biti uskraćeno hranjenje i hidratacija putem sonde. Pierre (90) i Viviane (73), kako prenosi AFP, mole da se nastavi umjetno davanje hrane i tekućine, što traži UN-ov Odbor za prava invalidnih osoba sve dok ne okončaju postupak započet 3. svibnja na njihov zahtjev.

Nerazumno održavati život

Francuska ministrica zdravstva Agnès Buzyn uzvratila je da Francusku taj zahtjev ne obvezuje jer su sudovi potvrdili zakonitost odluke liječnika o prestanku tretmana, a ni Europski sud za ljudska prava u tomu ne nalazi povredu Konvencije o ljudskim pravima. Odbor je nadležan za invalidne osobe, a ne za osobe u vegetativnom stanju, tumači ministrica te zaključuje kako bi nova suspenzija odluke uskratila pravo pacijentu da ne trpi “nerazumnu tvrdoglavost” u održavanju na životu.

Sudeći po tomu, došao je kraj mučnim medicinsko-pravnim i bioetičkim bitkama koje su podijelile i obitelj Vincenta Lamberta, a koje traju intenzivno od 2013. kad je prvi put pokušano postupno prekinuti tretman, s čim je suglasna supruga i šestero od osmero braće i sestara, ali su to religiozni roditelji slučajno doznali i sudskim putem se izborili za nastavak tretmana koji traje od 2008., kad je Lambert doživio tešku prometnu nesreću. Nakon ministričina odgovora u petak, UN-ov odbor obratio se i visokom povjereniku UN-a za ljudska prava ponovno inzistirajući da Francuska ne prekida tretman kako bi imali vremena provesti postupak. Ministrica na daljnje upite AFP-a ne odgovara. Odvjetnici roditelja ističu kako je Francuska od 2010. potpisnica Konvencije o pravima invalidnih osoba, ali još jedan pokušaj da sudskim putem natjeraju bolnicu i vlasti da poštuju preuzete međunarodne obveze nije uspio.

I pravobraniteljica je u petak, odgovarajući odvjetnicima, ustvrdila da praksa govori u prilog poštivanja privremenih mjera UN-ova odbora jer se u protivnom ometa učinkovito ostvarivanje prava na pritužbu. Država od toga može odstupiti samo ako to opravdavaju iznimne okolnosti. Ali tu je riječ o sukobu normi koji ona nije ovlaštena riješiti.

Skupina katoličkih bioetičara pita zašto se ne čeka odluku UN-ova odbora. “Čemu ta žurba koja vodi prema smrti?”, pitaju. Pozivajući se na etički pristup prema kojem je zaštita najranjivijih pokazatelj i mjera ljudskosti društva, inzistiraju na prebacivanju Lamberta u specijaliziranu jedinicu za njegu prilagođenu njegovu stanju. Na tomu je lani u travnju inzistiralo 70 liječnika specijaliziranih za stanja slična Lambertovu ističući i stabilnost njegova kliničkog stanja kao etički argument protiv prestanka tretmana. Luisella Scrosati, autorica niza bioetičkih članaka temeljenih na crkvenim stajalištima, tu žurbu je usporedio s “Akcijom T4” kojom su liječnici u nacističkoj Njemačkoj provodili eutanazijski program na tisućama neizlječivo bolesnih.

Uzgred, francuska ministrica zdravstva kći je žrtve holokausta, njezin je otac je kao 16-godišnjak preživio šest mjeseci logora u Auschwitzu i marš smrti. I papa Franjo osuđuje “kulturu otpada” koja ljude selekcionira prema njihovoj korisnosti potrošačkom društvu aludirajući na pobačaj i eutanaziju. Lani se i u Britaniji odvijala slična drama i bitka za održavanje na životu 23-mjesečnog Alfieja Evansa koji je umro četvrtog dana nakon što je, protivno volji roditelja, isključen s aparata jer je bio u vegetativnom stanju, bez mogućnosti oporavka. Dobio je i talijansko državljanstvo, ali njegov premještaj u vatikansku bolnicu nije odobren. Papa Franjo se tada zauzeo i za Lamberta: “Jedini gospodar života od početka do prirodnog završetka jest Bog. Naš je zadatak da učinimo sve za očuvanje života” bez obzira na to je li riječ o bolesnicima u vegetativnom stanju ili s minimalnom sviješću, kakvih je na desetke tisuća u Europi.

Hrana je primarna potreba

Zagovornici održavanja Lamberta na životu pozivaju se i na nalaz vještaka na zahtjev upravnog suda prema kojem su hranjenje i hidratacija primarne potrebe svakog čovjeka i ne mogu se tretirati u kontekstu “nerazumne tvrdoglavosti” te biti podložne prekidu tretmana kod invalidnih osoba, odnosno situaciji u kojoj je temeljem francuskog zakona “Leonetti” iz 2016. dopušten prestanak “medicinskog tretmana”, odnosno postupak duboke i kontinuirane sedacije lijekovima sve do smrti. Čelnik demokršćana Jean-Fredéric Poisson u javnom pismu Macronu piše kako ne traži od njega da koristi svoje pravo na milost, jer je Lambert nevin čovjek, već da ne sudjeluje u njegovu ubojstvu s umišljajem. Lambert samostalno diše. Stručnjak za palijativnu skrb dr. Bernard Devalois kaže za AFP, kako prenosi France24, da Lambert zbog uskrate tretmana neće biti gladan i žedan, već će prirodno umrijeti za nekoliko dana, dodajući kako Lambert nema tih osjećaja, jer za to morate biti svjesni.

Komentara 3

LA
larala
12:04 20.05.2019.

na što smo spali....moderno društvo uskraćuje teškom bolesniku hranu i vodu jer više nema od njega koristi....

OK
okolo
14:17 20.05.2019.

,..indijanske skvo, nakon što su im otpali zubi, same bih otišle u šumu, na brdo gdje bi preminule...nisu htjele bit teret plemenu.. bjelci su ih nazivali divljacima, raznim pogrdnim imenima...i tek nakon 200 g, svanulo blijedolikim ...jeftino, efikasno, liberalno

NE
neboiznadzagreba
14:33 22.05.2019.

Ne razumijem, jučer je objavljeni da je sud naložio da se mora nastaviti davati voda i hrana ovom čovjeku, danas da će ga usmrtii ( recimo to bez eufemizama). Tko su francuska ministrica i predsjednik da imaju veće ovlasti odd suda i samoga Boga? Tko su liječnici koji znaju da on neće patiti? Bi li onaj dio obitelji koji je za prestanak hranjenja sam obavio usmrćivanje da mora? Puno pitanja, malo odgovora.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije