Hrvatska očekuje da Slovenija još jednom preispita svoju odluku o blokadi deset pregovaračkih poglavlja, rekao je premijer Ivo Sanader na konferenciji za novinare, došavši u Banske dvore ravno s aerodroma, nakon povratka iz New Yorka. Sanader je reagirao nakon što je Slovenija odlučila podržati otvaranje jednog i zatvaranje tri poglavlja, iako je Hrvatska planirala otvoriti 10, a zatvoriti pet poglavlja.

‘Nisam optimist’
– Nisam velik optimist, ali mislim da bi bilo dobro da to učine. Ako se to ne dogodi, slovenska će vlada pokazati isključivost, koja je u raskoraku s temeljnim načelima dobrosusjedstva, solidarnosti i zajedništva, na kojima počiva Europa 21. stoljeća. Blokiranje čak 10 poglavlja pregovora, od kojih osam za otvaranje i dva za zatvaranje, potez je bez presedana u povijesti pregovora o pristupanju EU – komentirao je Sanader jučerašnju odluku Slovenije, uoči sutrašnje međuvladine konferencije. Hrvatska je učinila sve da zajamči Sloveniji kako ni jedan dokument ne prejudicira graničnu crtu u pregovaračkom procesu.

Sanader na konferenciji za novinare:

Video: M. Perić

- Bude li Slovenija ustrajala u svojoj odluci, Hrvatska će nastaviti pregovore ohrabrena podrškom koju ima među 26 članica Unije i u Europskoj komisiji – kazao je premijer, pozvavši se na vremensku mapu prema kojoj bi pregovori trebali biti završeni do kraja iduće godine. Iako je i jučer naglasio da je hrvatska Vlada spremna na otvoreni, ‘prijateljski i dobrosusjedski’ dijalog sa Slovenijom, Sanader je jučer u tom kontekstu prvi put spomenuo i teži izraz - rekavši da Hrvatska ‘neće prihvatiti ucjene i isključivost kojima nije mjesto u EU’.

Swoboda: Premijeri Slovenije i Hrvatske trebaju naći rješenje za nastavak pregovora

Diplomatski izvor: Slovenija koristi položaj članice da nametne svoje rješenje

<>– Naše članstvo u EU nećemo kupovati teritorijem i to moraju znati i naši prijatelji u Sloveniji – poručio je hrvatski premijer Ljubljani.

Iako je jučer prvi put oštrije reagirao na ponašanje slovenske vlade oko blokade hrvatskih pregovora, Sanader i dalje vjeruje da će Hrvatska stići završiti pregovore do kraja 2009. godine jer ima takvo obećanje Bruxellesa, ako Hrvatska obavi svoj dio posla.

Sastanak s oporbom
Premijer će o novoj situaciji s blokadom pregovora danas održati sastanak s čelnicima opozicije. Prema mišljenju bivšeg premijera Janeza Janše, promjena bi se mogla dogoditi samo pod uvjetom da RH prihvati slovenski kompromis.


Pahor još nije izvijestio Francuze o 'crvenome svjetlu' Hrvatskoj >

Što želi Slovenija

Vajgl: Nismo prvi koji ulazak kandidata u EU uvjetujemo bilateralnim pitanjima

Agencije o slovenskoj blokadi hrvatskih pristupnih pregovora s EU-om

Slovenski veleposlanik pri EU Igor Senčar nije ni do sinoć izvijestio kolege iz EU 27 na sjednici Odbora stalnih predstavnika (COREPER) u Vijeću EU o odluci svoje vlade da blokira otvaranje pristupnih pregovora Europske Unije i Hrvatske u devet i zatvaranje u dvama pregovaračkim poglavljima. Europska komisija je, naime, predložila, a ostalih 26 zemalja članica prihvatilo, da se pregovori otvore o 10,  a zatvore o pet poglavlja. Izvor francuskoga Predsjedništva EU vidi u tome nadu, iako slabašnu, da bi se do jutros u 11 sati, kada je ta točka na COREPER-ovu dnevnome redu, Slovenci mogli urazumiti. Francuski izvor nije želio govoriti o daljnjim koracima prije konferencije za novinare nakon IGC-a; samo je rekao da će sada “i ostale zemlje morati preuzeti svoj dio odgovornosti”.

Swoboda za sastanak
Hrvatski i slovenski premijeri trebaju se sastati i postići dogovor o rješavanju pitanja granice uz pomoć treće strane - izjavio je u srijedu za Hinu izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannes Swoboda. “Jedino je rješenje da se dvojica premijera sastanu i dogovore o rješavanju pitanja granice uz pomoć treće strane te da se obvežu da nijedna strana neće prejudicirati rješenje”, rekao je Hannes Swoboda.

Lažni slovenski izgovori

Slovenski se političari izgovaraju da su stare zemlje članice i ranije ucjenjivale kandidatske zemlje, no, riječ je o poluistini. Njemačka je pokušala uvjetovati Češkoj ulazak u EU poništenjem “Beneševih dekreta”, kojima su 1946. godine sudetski Nijemci razvlašteni i protjerani iz svojih naselja u Njemačku. Austrija je, pak, Sloveniji pokušala uvjetovati članstvo gašenjem nuklearke u Krškom. No, kada su upozorene da su ti uvjeti protivni europskome pravnome redu, obje su zemlje svoje zahtjeve povukle. Spor Njemačke i Poljske oko granice nije u pristupnim pregovorima ni jednom spomenut; dapače, Njemačka je Poljsku za ruku uvela u EU, iako je ova za to jedva ispunjavala uvjete; granični spor ni danas nije riješen. Slovenci se također izgovaraju da su i oni morali za ulazak u EU dati “vrlo bolne ustupke”. Što je potpuna laž. Talijanski uvjet da Slovenija otvori svoje tržište nekretnina građanima ostalih zemalja članica spada u temelje jedinstvenoga europskoga tržišta, kome se Ljubljana pokušavala izvrdati, a i tu je dobila odgodu od četiri godine! Drugi “bolan” zahtjev, kojemu je također pokušala izbjeći, bilo je ukidanje duty-free shopova na granicama prema ostalim zemljama članicama. EU je, naime, i carinska unija, pa europsko zakonodavstvo takve prodavaonice dopušta samo na vanjskim granicama Unije i u zračnim lukama, i to samo za putnike koji lete u zemlje izvan EU.