Kako je javnost reagirala na smrti akademika i ratnog predsjednika Društva hrvatskih književnika Nedjeljka Fabria? Telegram sućuti poslali su predsjednica, premijer, ministrica kulture i predsjednik HAZU. U novinama su objavljeni prigodni tekstovi, a HRT je emitirao emisiju o Fabriju iz svog bogatog arhiva.
U javnost se nije probio telegram sućuti koju su obitelji i Hrvatskom društvu pisaca (u koje je Fabrio prešao iz DHK-a) uputile članice i utemeljiteljice danas već pomalo zaboravljenog pokreta majki za mir Bedem ljubavi. A majke iz Bedema ljubavi u svojoj su sućuti izrazile veliku zahvalnost Fabriju za njegovo časno držanje u teškim danima agresije na Hrvatsku u kolovozu 1991. godine.
“Okupljene u nastojanju da se suprotstavimo JNA i KOS-u i spasimo živote naših sinova svjedočile smo moralnoj i svakoj drugoj pomoći poštovanog Nedjeljka Fabria. On je bio nezaboravni sudionik i govornik na skupu održanom 29. kolovoza 1991. kad se na zagrebačkom Krešimirovu trgu okupilo više od 100.000 ljudi.
S akademikom Petrom Šegedinom, predsjednikom Matice hrvatske Vladom Gotovcem te Slavkom Mihalićem, Antom Stamaćem, Pajom Kanižajem i ostalima Fabrio je svojim odlučnim a smirenim riječima bio izvor našeg pouzdanja i vjere u misao mirotvorstva”, napisale su majke iz Bedema ljubavi u telegramu koji je potpisala Slavica Bilić.
Nedjeljko Fabrio bio je i među onim hrvatskim intelektualcima koji su najsrčanije podržali konvoj Libertas koji je u jesen 1991. pokazao domaćoj i stranoj javnosti da se Hrvatska ne odriče Dubrovnika. U rujnu 1991. na mirotvornom skupu u ljubljanskom Cankarjevu domu Fabrio je izjavio da na brdima iznad Dubrovnika čeka 12.500 četnika koji su spremni na osvajanje i rušenje Dubrovnika koji je kolijevka hrvatske umjetnosti.
U listopadu 1991. Fabrio u dramatičnoj izjavi kojom poziva hrvatske intelektualce da osobno putuju u konvoju Libertas tvrdi da Srbija 800 godina priželjkuje Dubrovnik, da je sve imperijalne i lopovske ratove što ih je vodila za Dubrovnik izgubila, ali da se sada nalazi na samo dva kilometra udaljenosti od Grada
“Sudbina hrvatskoga Dubrovnika sada još jedino ovisi o našoj hrabrosti i odlučnosti da se stoički i nenaoružani, morskim putem vratimo u sveti grad hrvatske i europske misli i srca”, poručio je u listopadu 1991. Nedjeljko Fabrio, sudionik konvoja Libertas koji je probio blokadu JNA, a koji su pratile brojne skromne ribarske brodice.
Nedjeljko Fabrio ispraćen je na posljednji počinak tiho, u krugu obitelji, što i priliči piscu i to pogotovo dobrom piscu. Ali, možda bi mu bilo drago da zna da ga nisu zaboravile majke iz Bedema ljubavi. Ili da će mu možda i grad Dubrovnik odati dužnu počast nekom gestom kako ne bi ispalo da je opijen slobodom postao grad koji nema srce i nema pravo na sjećanje.
>> Pogledajte video - Misteriozni ljudi - tko su zelena djeca, svjedokinja Kennedyjeva ubojstva...
"Bedem", a ne "Badem" Ljubavi?