ZABRINJAVAJUĆE

NEET: Nemaju posla, ne idu u školu, imaju od 15 do 24 godine

03.10.2014., Krizevci - U multimedijalnom centru odrzan je 8. Sajam poslova u organizaciji Hrvatskog zavoda za zaposljavanje, pod pokroviteljstvom Koprivnicko-krizevacke zupanije i Grada Krizevaca. Sajam je posvecen cjelozivotnom ucenju jer je organiziran
Foto: Marijan Sušenj/Pixsell
1/4
05.11.2015.
u 16:00

Toj populaciji prijeti najveća opasnost od socijalne isključenosti

Opet se budim s nadom. Vratila sam se u školsku klupu i super mi je jer znam da imam budućnost. Nakon ponavljanja osmog razreda, dvije godine bila sam doma i shvatila da bez škole neću ništa postići u životu. Ne bih ni upisala srednju školu da mi nisu pomogli ljudi u Ambidekster klubu – kaže nam B.T. (17), učenica jedne zagrebačke srednje škole. Da se za nju nije založila udruga Ambidekster, bila bi samo broj u skupini mladih od oko 3 % koji prerano odustaju od školovanja.

Država treba reagirati

A mladi u dobi od 15 do 24 godine koji se ne školuju, ne rade i nisu na osposobljavanju nazivaju se NEET populacijom. U publikaciji uglednog Eurofounda "Socijalna uključenost mladih" upozorava se da NEET mladima prijeti najveća opasnost od socijalne isključenosti, a Hrvatska, uz Bugarsku, Grčku, Italiju i Španjolsku, prednjači s vrlo visokom NEET stopom, višom od 17 %. Ističe se da povlačenje mladih s tržišta rada i iz sustava obrazovanja može dovesti do njihova ekstremističkog i asocijalnog ponašanja. EU procjenjuje da je šteta zbog situacije u kojoj je NEET populacija 2013. bila 162 milijarde eura!

Iva Tomić iz Ekonomskog instituta ističe da je lani procijenjena NEET stopa u nas bila 19,3 %, što znači da je NEET mladih čak 94.995!

– U Hrvatskoj ne znamo koliko je među nezaposlenim mladima neaktivnih koji ne traže posao zbog obiteljskih ili zdravstvenih teškoća ili zato što su izgubili nadu da će ga naći. Procjena je da imamo znatno više formalno nezaposlenih nego neaktivnih. Prema podacima Ministarstva socijalne politike i mladih, lani je 11.679 mladih od 15 do 24 godine primalo socijalnu pomoć. Aktivne mjere za zapošljavanje i usavršavanje mladih u 2015. koristilo je 56.000 mladih do 29 godina, a više od 50 % njih ima višu školu ili fakultet. Država bi prioritetno trebala pomoći najteže zapošljivim i najranjivijim skupinama mladih. I EK poručuje da se trebamo koncentrirati na pomoć tim skupinama. Osnovni je problem što nemamo evidenciju tko su NEET mladi, kao druge zemlje EU, osim ako su registrirani kao nezaposleni pri HZZ-u. Ministarstva obrazovanja, rada i mladih bi trebala razmjenom informacija u zajedničkoj bazi napraviti evidenciju NEET mladih i doći do njih i vratiti ih na tržište rada ili u sustav obrazovanja. U Poljskoj mobilni zavod za zapošljavanje obilazi NEET mlade u ruralnim i teško dostupnim područjima i dijeli im informacije i savjete o mogućem zaposlenju – kaže Tomić

Marijana Filipović iz Ambidekster kluba ističe:

– Mladima koji su ispali iz školskog sustava ili su bez posla nedostaju informacije jer sve i da žele nastaviti obrazovanje ili se zaposliti, ne znaju kako i u kojem bi smjeru krenuli. Pružamo im informacije, savjete i podršku. Oni koji traže posao dobiju kod nas mentora koji je zaposlen, a koji je bio bez posla i zna kroz što prolaze. Prvi ciklus savjetovanja za 18 mladih od 15 do 21 godinu imali smo od siječnja do srpnja 2015. a šest ih se već zaposlilo – kaže Filipović.

Sociolog iz Instituta Ivo Pilar, Marko Mustapić, napominje da su NEET mladi višestruko ranjiviji od svojih vršnjaka. Dečki su skloniji od svojih vršnjaka devijantnom ponašanju a cure maloljetničkoj trudnoći.

Nepovjerenje u institucije

– Sva istraživanja već desetljećima ukazuju na to da mladi problem zapošljavanja smatraju najvažnijim i najteže se nose s njim. Marginalizirani su i politički izolirani. Njihovo nepovjerenje u političke institucije je manje od ionako niskog povjerenja u te institucije opće populacije u Hrvatskoj. Imaju zajedničke probleme, ali za razliku od umirovljenika ili drugih skupina, nisu u stanju organizirati se i artikulirati političke zahtjeve koji bi rezultirali javnim politikama koje bi suzbile ili umanjile probleme mladih. Desetljećima na političkoj sceni djeluju omladinske organizacije u okviru stranaka, pod tutorstvom vodstva, ali bez značajnijeg utjecaja na političke procese. Mladi koji se politički angažiraju mogu se podijeliti na one usmjerene na karijerne probitke u okviru mainstream stranaka i na mlade koji odbacuju konvencionalni politički aktivizam u strankama i djeluju preko udruga i neformalnih skupina do organizacija poput Živog zida – kaže Mustapić.

Daljnji autizam hrvatske političke elite u kombinaciji s ekonomskim problemima i nezaposlenošću bit će, kaže, poticajan za agresivnije djelovanje mladih i za širenje populističkih ideja i izrazito neprijateljskog raspoloženja prema političkoj i ekonomskoj eliti.

– Držim da će se dogoditi implozija nezadovoljstva mladih koja ih potiče na političko djelovanje ili na iseljavanje iz Hrvatske. Dovoljno je pogledati političke trendove u EU da bismo procijenili što se može u sljedećim godinama događati i u Hrvatskoj. Grčka Syriza, španjolski Podemos, lijevi populistički pokreti preoblikovali su se u vodeće stranke i imaju veliku podršku mladih – kaže Mustapić.

– To kako se ponašamo prema mladima može nam se obiti o glavu jer ćemo posljedice vidjeti za nekoliko godina. Čim je mladi čovjek izvan obrazovanog procesa ili ne radi, pod rizikom je da završi u lošim strukturama društva. U posljednja tri slučaja imala sam u sudnici mlade od 17 i 18 godina zbog nasilnog ponašanja, kojima je trebalo pomoći kad su imali 14 godina. Ako ih ostavite na cesti, ne vratite ih u školu ili im ne pomognete da nađu posao, izlažete ih opasnosti da počnu prodavati drogu, postanu nasilni, priključe se navijačkoj skupini i razbijaju izloge – zaključuje sutkinja za mladež zagrebačkog Županijskog suda Lana Petö Kujundžić.

Komentara 1

T1
t111
18:08 05.11.2015.

...i glasaju za HDZ.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije