Stiže nova godina, a s njom počinje i novo doba za Hrvatsku, koja će se 1. siječnja pridružiti europodručju i schengenskom području u kojem se putuje bez graničnih kontrola, što je iznimno postignuće i za tu zemlju i za Europsku uniju. Hrvatskoj je to potvrda svega što je postigla u proteklih 30 godina: od strahota rata u devedesetima prošlog stoljeća, preko pristupanja Uniji prije 10 godina, do ovog završnog koraka na putu europske integracije.
Uniji je to podsjetnik da je naš najambiciozniji projekt – ekonomska i monetarna unija – ne samo preživio egzistencijalnu krizu od prije deset godina, nego je iz nje izišao još snažniji, spreman pozdraviti dvadesetu članicu.
Euro će hrvatskom gospodarstvu donijeti znatne koristi – olakšat će ulaganja i pojeftiniti zajmove, a smanjit će i prepreke za poduzeća i troškove uvoznika i izvoznika, što u konačnici znači veći izbor i bolje cijene za potrošače. Pristupanjem europodručju i schengenskom području uklonit će se uska grla u trgovini i putovanjima te tako dati dvostruki poticaj turističkom sektoru, koji je u Hrvatskoj vrlo važan.
Hrvatska će imati koristi i od toga što će se iz bankarskog sustava ukloniti većina preostalih valutnih rizika. Imat će pristup mehanizmima za likvidnost i financijsku potporu u europodručju, a prednosti će joj donijeti i integracija u bankovnu uniju, koja je započela već 2020.
Euro je i dalje privlačan jer je temelj stabilnosti, posebno u današnjim turbulentnim vremenima, a s time se slažu i Europljani. Potpora euru porasla je nakon pandemije te je i dalje na povijesno visokoj razini: gotovo 70% građana vjeruje da je euro dobra stvar za njihovu zemlju.
Hrvatska tijela poduzela su vjerodostojne mjere kako bi se osigurao neometan prelazak s kune na euro: pri prelasku je zabranjeno povećavati cijene, koje će se do kraja 2023. prikazivati u obje valute. Pozdravljamo ta nastojanja da se odgovori na zabrinutost građana zbog mogućeg porasta cijena kao posljedice prelaska, koja je razumljiva, posebno u ovim vremenima visoke inflacije. Ključno je osigurati odgovarajuće praćenje cijena i provedbu tih pravila.
Postupnoj tranziciji pridonijet će paralelna upotreba obiju valuta u prvoj polovini siječnja, a kuna će nastaviti živjeti u izgledu nove kovanice od jednog eura.
Kako bi osigurala daljnji napredak svojega gospodarstva u europodručju, Hrvatska će morati nastaviti provoditi reforme i ulaganja kojima se može povećati potencijal njezina rasta, uz istodobnu provedbu razboritih fiskalnih politika i jačanje institucionalnog okvira. Za potporu gospodarskom i socijalnom razvoju Hrvatske ključna će biti djelotvorna provedba nacionalnog plana za oporavak i otpornost. Europska komisija cijelim će putem biti uz vas.
U 2023. obilježit ćemo tridesetu obljetnicu stupanja na snagu Ugovora iz Maastrichta, kojim su otvorena vrata Europskoj uniji kakvu poznajemo i stvaranju eura. Malo je onih koji su tada mogli zamisliti da će ratom razorena Hrvatska postati punopravna članica naše proširene europske obitelji.
Međutim, nakon što je stekla neovisnost, Hrvatska je krenula na ambiciozan put europske integracije koji joj je, zahvaljujući odlučnosti i napornom radu njezinih građana i vlasti, donio mir i blagostanje. Danas se jedna druga zemlja bori za očuvanje svoje neovisnosti i ostvarivanje sna da jednog dana postane dio Europske unije. Neka primjer Hrvatske bude nadahnuće Ukrajini da je moguće ostvariti svjetliju budućnost u Europi.
Sada ostajemo i bez vlastite valute jer plenković mora puno toga isporučiti da se može širiti po briselu dok nama od svega još malo ostala zastava ako nam i nju ne ukine.