Afera Spice
Sve je u tom postupku bilo mega. Od iznosa za koji se optuženike teretilo i optužnice, koja je podignuta u rujnu 2010. i brojila je 358 stranica, do suđenja, koje je počelo u lipnju 2011. te je izricanjem nepravomoćne presude, nakon pet i pol godina, okončano u srpnju 2016. Obrazloženje nepravomoćne presude, napisano na 680 stranica, u prosincu 2017. otišlo je sa zagrebačkog Županijskog suda, a Vrhovni sud spis je zaprimio 23. veljače 2018. Iako je sudac izvjestitelj određen odavno, datum kada bi trebala biti održana javna sjednica još nije određen.
Na Vrhovnom sudu kažu da određivanje javnih sjednica i brzina rješavanja pojedinih predmeta ne ovisi o tome je li u nekom predmetu određen sudac izvjestitelj, već o tome koliko je činjenično i pravno složen neki predmet, koliki je opseg predmeta, koliko su suci opterećeni te ima li konkretni predmet prednost u rješavanju u odnosu na druge predmete. Predmet u aferi Spice bez sumnje je obiman predmet te činjenično i pravno vrlo složen, no ipak je teško razumjeti zašto 10 godina od podizanja optužnice ta priča još nije sudski okončana. A ne usudimo se ni pomisliti što će se dogoditi ako Vrhovni sud ukine prvostupanjsku presudu i odredi novo suđenje. Koje bi u tom slučaju sigurno išlo pred novim sudskim vijećem, jer je sudac Siniša Pleše, koji je donio nepravomoćnu presudu, u međuvremenu prešao na drugi stupanj, što znači da više nije raspravni sudac. U aferi Spice, USKOK je Damira Polančeca, Milana Horvata, Sašu Romca, Zorana Markovića, Darka Marinca, Zdravka Šestaka, Josipa Pavlovića i Srđana Mladinića teretio da su zloporabama Podravku oštetili za 400 milijuna kuna.
Nepravomoćnom su presudom Polančec, Horvat, Romac i Marković oslobođeni optužbi, Marinac je osuđen na dvije godine zatvora, Šestak na 10 mjeseci, Pavlović na devet mjeseci zatvora, a Srđan Mladinić na uvjetnu kaznu od šest mjeseci zatvora. Četvorica osuđenih optuženika, prema nepravomoćnoj presudi, moraju vratiti 80 milijuna kuna, a sudac Pleše, koji je svoju odluku obrazlagao gotovo četiri i pol sata, kazao je da je presuda takva jer nije nedvojbeno, izvan svake sumnje, dokazano da su optuženici počinili to za što ih se tereti. Inače, u pet i pol godina suđenja održano je 300 sudskih rasprava, obrane optuženika imale su 726 stranica, tijekom postupka ispitana su 134 svjedoka, pročitana su i četiri svjedočka iskaza, a pojedini svjedoci iskazivali su danima. Obrana i optužba financijskog su vještaka ispitivale 22 dana, a cijeli sudski spis do nepravomoćne presude imao je više od 50.000 stranica.
Afera Mali maestro
Kad je ta priča u lipnju 2007. počela, bila je primjer borbe protiv korupcije. Jer prije 13 godina dotadašnji čelni ljudi Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) uhićeni su zbog optužbi za primanje mita i zloporabe položaja. Ili davanja 50.000 eura za “kavicu”. Uhićenje čelnih ljudi HFP-a popratile su i riječi tadašnjeg predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ive Sanadera u kojima se naznačivalo koliko su uhićenja bitna za raščišćavanje korupcije u HFP-u. Zbog tih izjava Hrvatska će nekoliko godina poslije, odlukom ESLJP-a, platiti odštetu jednom od optuženika u aferi Maestro zbog prejudiciranja njegove krivnje. U međuvremenu iz postupka Maestro izrodio se Mali maestro, a na optuženičkoj klupi našli su se Ivan Gotovac i Svjetlan Stanić.
USKOK je teretio Gotovca da je kao potpredsjednik HFP-a pogodovao Staniću pri kupnji dionica hotela Bellevue. Stanić ga je za informacije, tvrdila je optužnica, nagrađivao darovima poput peke, putovanja u Monte Carlo... Prva presuda izrečena im je 2009. i tada su oslobođeni jer sud darove nije smatrao mitom, a presudu je ukinuo Vrhovni sud. Sljedeća presuda izrečena im je 2011.. i tada je Gotovac osuđen na godinu i 10 mjeseci zatvora, a Stanić na godinu dana zatvora, no i ta je presuda ukinuta. Na trećem suđenju 2015. obojica su oslobođena optužbi uz obrazloženje da nije bila riječ o kaznenom djelu, već o nemoralnom ponašanju. I tu je presudu ukinuo Vrhovni sud, a posljednja je donesena u studenom 2017. i također je bila oslobađajuća. Nakon 13 godina i četiri suđenja, postupak je nedavno pravomoćno okončan jer je potvrđena posljednja, oslobađajuća presuda.
A budući da je sudovima trebalo nestvarnih 13 godina da okončaju jednu ne baš previše pravno kompliciranu priču, u međuvremenu je dio optužbi protiv Stanića zbog mita otišao u zastaru, pa je sada Vrhovni sud u odnosu na ta djela donio odbijajuću presudu. Osim toga, tajne snimke koje u tom spisu postoje od početka, prvo su bile zakonit dokaz, i to krunski, no na kraju su se pretvorile u nezakonit dokaz jer je obrana uspjela dokazati da valjani nalog suca istrage kojim je odobreno tajno prisluškivanje nije dovoljno opširno obrazložen, što je, s obzirom na recentnije odluke ESLJP-a, dostatno da zakonit dokaz postane nezakonit.
Sanaderovi slučajevi
Nekada najmoćniji čovjek Hrvatske, s hrvatskim pravosuđem, a i ono s njim, bori se od prosinca 2010. kada je uhićen na austrijskoj autocesti pri pokušaju bijega. Protiv njega je pokrenuto pet postupaka – afere Fimi media, Planinska, Ina - MOL, HEP - DIOKI, Hypo. Dosad je jedan postupak pravomoćno okončan, onaj za aferu Planinska u kojoj mu je suđenje počelo u travnju 2013., a okončano je tri godine kasnije. Bio je osuđen na četiri i pol godine zatvora, no Vrhovni sud mu je kaznu u svibnju 2019. povisio na šest godina i Sanader je od tada na izdržavanju kazne. Na kaznu od šest godina potkraj prošle godine nepravomoćno je osuđen i u aferi Ina - MOL. U tom slučaju sudilo mu se ponovno nakon što je u srpnju 2015. Ustavni sud ukinuo osuđujuću presudu, u kojoj mu je za tu aferu i aferu Hypo bila izrečena jedinstvena kazna od osam i pol godina zatvora.
Nakon brojnih peripetija, spajanja i razdvajanja spisa, u listopadu 2018. za aferu Hypo nepravomoćno je osuđen na dvije i pol godine zatvora. Tada je i nepravomoćno oslobođen za aferu HEP - DIOKI, a ni u jednom od tih predmeta još nisu određene javne sjednice iako su spisi na Vrhovnom sudu od svibnja 2019. Bivšem premijeru ponovo se sudi i za aferu Fimi media. Prvo suđenje u tom postupku počelo je u travnju 2012., a okončano je u ožujku 2013. nepravomoćnom presudom kojom je bio osuđen na devet godina zatvora, a HDZ na plaćanje novčane kazne od pet milijuna kuna. No presudu je u studenom 2015. ukinuo Vrhovni sud, ponovljeno suđenje počelo je u travnju 2016. i još nije okončano.
U postupku se gotovo ništa nije događalo više od godinu dana, zbog teške bolesti Nevenke Jurak koja je i preminula u studenom 2019. Početkom ove godine suđenje je ušlo u završnu fazu, optuženici su počeli iznositi obrane i očekivalo se da bi nepravomoćna presuda mogla biti donesena do Uskrsa. No onda se dogodio koronavirus i sve je stavljeno na čekanje. Inače, iz afere Fimi media izrodilo se desetak manjih postupaka koji se po sudovima vuku godinama. Dosad je doneseno šest presuda, od kojih su četiri nepravomoćno oslobađajuće. Ukupna šteta koja se Sanaderu u njegovim postupcima stavlja na teret penje se i do 100 milijuna kuna. Iako je država i njemu i njegovoj obitelji blokirala većinu imovine, male su šanse da će mu se protupravno stečena imovinska korist ikada uspjeti oduzeti. A to je za državu veći poraz od dosadašnje duljine njegovih sudskih postupaka.
Nadan Vidošević
Bivši šef Hrvatske gospodarske komore (HGK) uhićen je potkraj 2013. zbog sumnje da je HGK od 2006. do 2011. oštetio za oko 36 milijuna kuna. U istražnom zatvoru proveo je pet mjeseci, a optužnica protiv njega podignuta je u srpnju 2015. Potvrđena je iz trećeg pokušaja u rujnu 2016., jer su obrane koristile svoje pravo legalne opstrukcije pa su tražile izdvajanje raznih dokaza kao nezakonitih. Suđenje mu je počelo 14. studenog 2016. i još traje. Zapelo je na vještačenju njegove basnoslovne imovine. USKOK ga tereti da mu je nerazmjer u primanjima i rashodima oko 33 milijuna kuna, pa je tražio prošireno oduzimanje imovinske koristi. Budući da je Vidošević taj koji mora dokazati da je imovinu stekao zakonito, on to i čini. Zasad mu se sumnjiva imovina s 33,4 spustila na oko devet milijuna kuna, a kako je krenulo ne bi bilo čudno i da uspije dokazati da je svoje brojne umjetnine i nekretnine stekao zakonito.
Barbara Bešenić
Još jedno od suđenja s velikom štetom i brojnim optuženicima koje se iz ovih ili onih razloga po sudovima vuče godinama. Optužnica kojom USKOK Barbaru Bešenić te još sedam osoba i tri tvrtke tereti da su na poslovima s PET ambalažom od 2006. do 2009. Fond za zaštitu okoliša oštetili za 130 milijuna kuna podignuta je u listopadu 2013. Zagrebački Županijski sud zaprimio ju je 7. siječnja 2014. te potvrdio 6. veljače 2014. Suđenje počinje u lipnju 2014., optuženici niječu krivnju, rasprave idu svojim tijekom, no sutkinja kojoj je dodijeljen spis odlazi raditi na Međunarodni sud na Kosovu pa je spis dodijeljen drugom sucu.
I u njemu se, uglavnom manje-više ništa ne događa, zbog ozbiljnih zdravstvenih problema Barbare Bešenić ili njezinih suoptuženika. A da imaju zdravstvenih problema realno je očekivati jer među optuženicima ima i osoba koje imaju gotovo 80 godina. Na kraju, spis koji ima oko 100.000 stranica dočekao je povrat s Kosova sutkinje koja ga je prva dobila, pa suđenje ponovo počinje u siječnju 2019. Dosad je saslušano stotinjak svjedoka, a spis je trenutačno na dopunskom vještačenju koje bi, praksa kaže, moglo rezultirati umanjenjem štete koja je navedena u optužnici.
Mislav Merkaš
Ovo je jedan od onih predmeta u kojima optuženici koriste sve zakonom predviđene mogućnosti da bi opstruirali spis. Jer priča je počela u prosincu 2012. kada je uhićen Mislav Merkaš koji je godinama bio šef Odjela za borbu protiv prostitucije PU zagrebačke, zbog sumnje da je svodnicima za novac i usluge odavao podatke o racijama, pri čemu je, prema tvrdnjama USKOK-a, stekao 162.000 eura. Osim njega uhićeno je još 11 osoba, a među njima i njegova supruga, također policajka. Nakon godinu i pol dana istrage, protiv njih podignuta je optužnica, koja je na zagrebački Županijski sud stigla 20. prosinca 2013., a potvrđena je 19. rujna 2014.
Od trenutka podizanja optužnice, Merkaš je koristio sve što je mogao kako bi odgodio početak suđenja. Tražio je izuzeća sutkinje i tužitelja, kazneno je prijavljivao tužiteljicu, pa jedan od sudaca koji je spis dobio u rad nije htio početi sa suđenjem dok se ta prijava ne riješi. Tužio je policiju i državu zbog otkaza, a kada bi mu ponestalo pravnih manevara, on ili netko od optuženika nije se pojavljivao na sudu, a spis je počesto bio i na Vrhovnom sudu zbog raznih zahtjeva za izdvajanje dokaza ili izuzeće sudaca.
Napokon je suđenje počelo 14. rujna 2017., pa zapelo jer ga je dobila ista sutkinja koja radi spis Bešenić. I ovaj je spis čekao njezin povratak s Kosova, a od travnja 2019. rasprave, s kojih je isključena javnost, manje-više odvijaju se redovito. Inače, spis ima više od 100.000 stranica te je u njemu predloženo ispitivanje brojnih svjedoka, a na početku postupka bilo je nekoliko presuda temeljem nagodbi s USKOK-om.
Zdravko Mamić
Odbjegli šef Dinama i nekada neprikosnoveni vladar hrvatskog nogometa, uhićen je u studenom 2015., optužen u travnju 2016., a u lipnju 2018. nepravomoćno je osuđen na šest i pol godina zatvora zbog izvlačenja 116 milijuna kuna iz Dinama. Obrazloženje nepravomoćne presude napisano je u studenom 2018. te poslano strankama, a spis je nakon toga završio na Vrhovnom sudu te još nije sazvana javna sjednica, a kad će biti ne zna se. U međuvremenu, protiv Mamića su podignute još dvije optužnice koje su spojene u jedan predmet, a novo suđenje u odsutnosti na Županijskom sudu u Osijeku navodno bi mu trebalo početi na jesen. Na optuženičkoj klupi Mamić bi se mogao pojaviti jedino ako mu Vrhovni sud ukine nepravomoćnu osuđujuću presudu jer bi mu ukidanjem presude bio ukinut i istražni zatvor te povučena tjeralica pa ne bi imao prepreka da se iz BiH, u koju se sklonio od hrvatskog pravosuđa, vrati u Hrvatsku.
Milan Bandić
Zagrebački gradonačelnik i poveći broj njegovih suradnika uhićeni su u listopadu 2014. zbog afere Agram. Optužnica je podignuta 11. prosinca 2015. i tada počinje već poznati hod po mukama. Na prvoj sjednici optužnog vijeća krajem ožujka 2016. jedan optuženik nastoji postići nagodbu s USKOK-om, a sud uvažava zahtjeve obrane da se iz spisa kao nezakonit dokaz izdvoje tajne snimke. Spis po žalbi USKOK-a ide na Vrhovni sud, koji u prosincu 2016. odlučuje da su snimke zakonit dokaz. Sljedeća optužna vijeća se ne održavaju zbog neprimanja poziva i bolesti optuženika, a u ožujku 2018. dio je optužnice potvrđen, a dio vraćen USKOK-u radi nadopune istrage.
U međuvremenu, budući da optužnica dvije godine od podizanja nije potvrđena, Bandić se izborio za deblokadu imovine. U listopadu 2018. počinje suđenje za potvrđeni dio optužnice, a u ožujku 2019. obustavljena je istraga protiv Bandića za dio optužbi koji se odnosi na plaćanje poreza. Tada je dio koji se odnosi na zbrinjavanje otpada, u kojem je uz Bandića suoptužen i Petar Pripuz, koji se također tijekom svih tih pravnih pripetavanja uspio izboriti za deblokadu imovine, ponovo vraćen USKOK-u na nadopunu istrage. Taj je dio optužnice glavnom predmetu pripojen u siječnju ove godine. Zbog toga je dotadašnje suđenje formalno moralo početi ispočetka, s malim šansama da bude okončano do kraja ove godine. Istodobno, Vrhovni sud još nije odlučio ni o aferi Štandovi u kojoj je Bandić pravomoćno oslobođen optužbi, a nepravomoćna presuda donesena je u listopadu 2018.
Željko Dolački
Jedna od najvećih sramota za hrvatsku policiju dogodila se početkom travnja 2016. kada je otkriveno da je provaljeno u ured Željka Dolačkog, dotadašnjeg načelnika Odjela organiziranog kriminaliteta PU zagrebačke te da je iz sefa u njegovu uredu ukradeno oko 600.000 kuna, 279.000 eura i dva kilograma zlata zaplijenjenog u raznim obradama. Bruka je bila još veća kada je za fingiranje provale prvo osumnjičen, a zatim u srpnju 2016. optužen sam Dolački.
Optužnica je potvrđena u ožujku 2017., a suđenje je počelo mjesec dana kasnije, a nepravomoćnom presudom, kojom je Dolački osuđen na šest godina zatvora, okončano je u veljači 2019. Spis je u lipnju 2019. zaprimljen na Vrhovni sud, dodijeljen je sucu izvjestitelju, no iako je riječ o pritvorskom predmetu te predmetu iz nadležnosti USKOK-a, čime ima prioritet u rješavanju po dvije osnove, javna sjednica još nije sazvana. Na Vrhovnom sudu kažu da Dolačkom istražni zatvor istječe 19. lipnja 2021. Valjda će se dotad znati jesu li potvrdili presudu, intervenirali u nju ili je ukinuli.
Afera Agrokor
Bez sumnje najveća i najteža afera hrvatskog pravosuđa kojoj su na početku prognozirali da će trajati 20 godina. I nisu se prevarili. Jer istraga slučaja u kojem se Ivici Todoriću i njegovim suosumnjičenicima na teret stavlja šteta od 1,1 milijardu kuna, počela je u listopadu 2017. i još nije okončana. Zakompliciralo se oko financijskog vještačenja, pa optužnica još nije podignuta, i ne zna se kada će biti, iako su odavno probijeni svi rokovi.
VIDEO Ivica Todorić na izlasku iz sudnice
stari todorić je odležal sedam godina radi gospodarskog kriminala,kako će sin ivica vidjet ćemo?bogati supružnici, profesor i agronomkinja a svi znamo u kakovom je stanju obrazovanje a u kakvom agrar ko tu koga?